Hrvatsko-socijalno liberalna stranka ogranak SINJ

ANKETA - - - ANKETA - - - ANKETA - - - ANKETA - - -

Ocjena gospodarskih i politickih prilika u Republici Hrvatskoj

Ovaj se program temelji na ovim osnovnim stavovima:

• Ne zanemarujuci pozitivne rezultate koje je vlast u kojoj participiramo postigla (vidi dalje) još uvijek je tocna ocjena s pocetka našeg mandata da proživljavamo gospodarsku i socijalnu krizu.
  
• Suoceni smo s brojnim problemima u funkcioniranju hrvatske države kao države vladavine prava.
  
• Suoceni smo sa snažnim antagoniziranjem hrvatske politicke scene i hrvatskog društva u cijelosti dijametralno suprotnim interpretacijama naše novije i starije povijesti (npr. ocjene o ratu u Hrvatskoj i BiH), ali i oko krucijalnih pitanja naše buducnosti (npr. perspektive koje su nam se otvorile potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom), s perzistiranjem povijesno prevladanih ideologija i politickih praksi (nacionalizam, komunizam)
  
• Suoceni smo s krizom politickog odlucivanja u okviru vladajuce koalicije s negativnim posljedicama za medustranacke odnose i posebno teškim posljedicama za odnose u našoj stranci.

  Osnove programa na kojima HSLS treba djelovati

Unutarnja politika

Gospodarstvo

U pozitivne ucinke Vlade RH na podrucju gospodarstva ubrajam:

• povecanje discipline u utrošku proracunskih sredstava s ispunjavanjem državnih financijskih obveza što je pridonijelo bitnim smanjenjem nelikvidnosti;
• povecanje medunarodnog kreditnog rejtinga i saniranje bankarstva sa smanjivanjem kamata na prihvatljiviju razinu;
• smanjivanje javne potrošnje;
• postizanje sporazuma sa sindikatima i poslodavcima;
• pocetak reformi mirovinskog i zdravstvenog sustava;
• decentralizacija državne uprave sa osnaživanjem financijske osnove (još uvijek nedovoljnim) lokalne samouprave;
• projekt ubrzanja gradnje autoceste Zagreb-Split, ubrzanje gradnje autoceste do Lipovca, autoceste Zagreb-Gorican i autoceste Zagreb-Rijeka;

Ova pozitivna dostignuca zasjenjena su cinjenicama koje nikakva "kreativna statistika" ne može prikriti:

• nezaposlenost nije smanjena nego je povecana;
• nedovoljan izvoz kojeg uzrokuje i precijenjeni tecaj nacionalne valute (tecaj kune prema DM, odnosno danas €, manji je nego pocetkom uvodenja gospodarskih reformi 1994.);
• povecanje zaduženosti države do razmjera koji su toliki da sutra, ako se ovaj trend nastavi, može biti vrlo opasan;
• u razdoblju od 3. sijecnja 2000., usprkos donošenju Zakona o poticanju ulaganja, izravna strana ulaganja ne samo da nisu povecana, nego su i smanjena.

  U rješavanju problema nezaposlenosti kao najkrupnijeg problema hrvatska vlada je izlazila s razlicitim koncepcijama od najavljenog velikog investicijskog ciklusa preko javnih poduzeca koja su u gospodarstvo trebali investirati 11 milijardi kuna do najnovijeg plana selektivnog zapošljavanja ciljanih društvenih skupina državnim poticanjima.

  Ne potcjenjujuci ni jedan gospodarski i politicki napor na rješavanju ovog krupnog problema, isticem da Hrvatskoj treba razvojni i investicijski ciklus s povecanim stopama rasta BDP u odnosu na sadašnji od 3-4%. Hrvatska ne sustiže razvijene zemlje, nego se jaz izmedu naše zemlje i razvijenih povecava. Hrvatska koja još nije dosegla proizvodnju od prije 12 godina mora imati ambiciju da se razvija bržim tempom.
  Hrvatska komparativna prednost za uzlazni privredni rast je, uz ljudske resurse, i prostor u najširem znacenju te rijeci. Pod tim podrazumijevam zemljopisni položaj naše zemlje, obalu, sacuvana prirodna bogatstva, nezagadenu zemlju, ocuvano vodno i šumsko bogatstvo. Gospodarski razvitak Hrvatske mora biti ekološki održiv. Tko za buducnost sacuva zdrav okoliš nije samo osigurao zdravlje ljudi, nego je sacuvao komparativne privredne prednosti. HSLS treba poduprijeti donošenje Zakona o zabrani uvoza i proizvodnje genetski modificirane hrane.

  Stimuliranje povecanja investiranja i novog razvojnog ciklusa može se postici:

• povecavanjem stimulacija za izravna ulaganja u odnosu na ona predvidena Zakonom o poticanju ulaganja kako bismo u tom pogledu bili konkurentniji u odnosu na druge tranzicijske zemlje;
• mijenjanjem sporoga i neefikasnog pravnog sustava pojednostavljivanjem postupaka za osnivanje poduzeca, podizanja tvornica i sl.;
• mjerama za povecanje izvoza od fleksibilnijeg tecaja nacionalne valute, kreditiranje izvoznika do davanja garancije za izvozne poslove;
• smanjivanjem uvoza;
• politikom nastavka smanjivanja javne potrošnje nominalnim fiksiranjem javnih rashoda u dužem vremenskom razdoblju;
• nastavkom promjena u strukturi državnih izdataka prema strukturi koja je karakteristicna za zemlje Europske unije s naglaskom na povecanje izdataka za obrazovanje i znanost;
• smanjivanjem poreza kako bi se smanjili troškovi rada i povecala konkurentnost hrvatske privrede;
• ne dirajuci u osnove poreznog sustava nastavkom politike fiskalne decentralizacije;
• boljim organiziranjem porezne službe, ali i ukupnim boljim funkcioniranjem "pravne države" suzbijati sivu ekonomiju. (Prema ocjenama Instituta za javne financije u 2000 g. država je izgubila izmedu 8,5 do 11,7 milijardi kuna neplacenih poreza i doprinosa);
• povecanjem fleksibilnosti tržišta rada;
• povecanjem razine znanja permanentnim obrazovanjem i prekvalifikacijama;
• suzbijanjem korupcije u privredi i društvu u cijelosti;
• održavanjem politicke stabilnosti i nastojanjem postizanja nacionalnog konsenzusa oko pitanja dugorocnog gospodarskog razvitka, a posebno s obzirom na perspektivu sutrašnjeg ukljucivanja Hrvatske u Europsku uniju;

  Ne zanemarujuci ulogu velikih poduzeca koje su nastala u socijalizmu, a koja su samo djelomicno privatizirana i transformirana za djelovanje u tržišnoj privredi (višak zaposlenih, neefikasnost, monopolisticki položaj) i njihovu sutrašnju ulogu (nakon restrukturiranja) kao onih koje vuku male kooperante, težište ekonomske politike treba usmjeriti prema malom i srednjem poduzetništvu jer se prvenstveno preko njega može dugorocno riješiti najveci gospodarski i socijalni problem Hrvatske, a to je nezaposlenost koja je prešla stopu od 20%.

  Koncept malog i srednjeg poduzetništva dobro je osmišljen u Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva koji je sada u saborskoj proceduri. HSLS treba poduprijeti donošenje zakona i stvaranje Hrvatske agencije za malo gospodarstvo. Medu poticajnim mjerama za unapredivanje malog gospodarstva posebno isticem:

• kreditiranje pod povoljnijim uvjetima i davanje jamstva za kredite;
• prodaja ili davanje u zakup nekretnina pod povoljnim uvjetima ukljucivši i oslobadanje od naknada;
• uvodenje poreznih i carinskih olakšica;
• uklanjanje administrativnih zapreka;
• pružanje savjetodavnih usluga i organiziranje obrazovanja za malo gospodarstvo;
• organiziranje centara za malo poduzetništvo;
• uspostavljanje informacijskog sustava za malo gospodarstvo i sl.

Vanjska politika

• Nastaviti voditi aktivnu politiku integriranja Hrvatske u euroatlanske integracije. Usprkos nekim nedorecenostima Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju ostvarivati njegove odredbe i tako se približavati Europskoj uniji. Pri tome voditi racuna da je naš interes razvijati europske, demokratske, gospodarske, socijalne, ekološke, kulturne, obrazovne i druge standarde bez obzira kada cemo i cak da li cemo uopce postati clanica Europske unije jer to nece samo zavisiti od naše zemlje i drugih zemalja pretendenata nego prvenstveno od politickih procesa u samoj Europskoj uniji, pa i na globalnom planu. Danas ne postoji posve jasna strategija Europske unije prema zemljama pretendentima, a sutra ona može postati još nejasnija. Moramo voditi racuna da medu gradanima nekih zemalja Europske unije raste otpor proširenju zajednice na druge zemlje.Sa svim susjednim državama razvijati dobre odnose, a sporna pitanja rješavati strpljivo polazeci od nacionalnih interesa. Pod ostvarivanjem nacionalnih interesa podrazumijevam i stabilnost u regiji.Posebno razvijati gospodarski politicke i kulturne veze s Bosnom i Hercegovinom. Polaziti od stava da hrvatski narod ima dvije države: Republiku Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu u kojoj Hrvati dijele suverenitet s druga dva konstitutivna naroda. Stalno naglašavati naš bitni interes da se nama susjedna država preoblikuje u državu tri ravnopravna naroda na cijelom njenom prostoru. Na tom pitanju težiti postizanju nacionalnog konsenzusa i tako iz unutarnjeg politickog života u RH eliminirati politicko licitiranje o manjoj ili vecoj brizi za interese hrvatskog naroda u BiH. Jednako se to odnosi i na temu suradnje RH sa stvarnom hrvatskom dijasporom (Hrvati iz BiH nisu dijaspora) da bi se prevladao stav koji sada definira kao stanje u kojemu više "ni mi njima ni oni nama nisu potrebni." U stranci se suprotstavljati kvaziliberalnim tezama da ova i neka druga pitanja ne ulaze u "katalog liberalnih tema". Svako odustajanje od definiranja stavova o nekom politickom problemu podrazumijeva prešutnu suglasnost da je drugi pozvaniji da na njega odgovori. Takav je stav poguban za svaku ozbiljnu stranku, a za stranku na vlasti i neodgovoran.Nastaviti suradnju s Haaškim sudom na temelju dokumenata koji je usvojio Hrvatski sabor i Vlada RH. Polaziti posebno od stavova Vlade koji su usvojeni 7. prosinca 2000., a u kojima se od Tužiteljstva Medunarodnog kaznenog suda izmedu ostalih traži da:
  "U potpunosti prihvatiti kriterij individualizacije krivnje".
  "Procesuira ratne zlocine rukovodeci se nacelom istine i pravde, izbjegavajuci svaki utjecaj politickih prosudba u postupku donošenja odluka"
  "Rukovodi se kriterijem težine pocinjenog zlocina i odgovornosti pocinitelja, bez obzira na položaj pocinitelja u formalnoj strukturi vlasti te napustiti svoj stav da ce progoniti samo odgovorne osobe na 'vodecim položajima"
  "Istražuje konkretne zlocine, a ne u cjelini legitimne operacije oružanih snaga Republike Hrvatske koje su vodene u cilju oslobadanja medunarodno priznatog teritorija Republike Hrvatske"

• Ovdje sam naveo samo neke od stavova Vlade Republike Hrvatske. Isticem da je Vlada RH prema tom dokumentu, predvidala mogucnost upucivanja prijedloga o izmjeni Ustavnog zakona o suradnji Republike Hrvatske s Medunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju. Napominjem da ovaj dokument nije tajni dokument i da je on najvecim dijelom prenijet i u medijima kad je donesen. Naglašavam da su, iako nisam sudjelovao u pripremi ovog dokumenta, moji stavovi koje sam u više navrata javno iznosio u suglasju s ovim stavovima. (Vidi npr. knjigu D. Budiša: Razgovori o hrvatskoj državi, Zgb. 2001.). Clanovima 10. sabora HSLS-a i cijeloj stranci ostavljam da procjene tko je dosljedno zastupao ova gledišta, od "slucaja" Stipetic do davanja suglasnosti Vlade RH za izrucenje generala Ademija i Gotovine.

O suradnji Republike Hrvatske i Haaškog suda dodajem još nekoliko stavova:

• Republika Hrvatska treba podupirati iznalaženje "izlazne strategije" koju Ujedinjeni narodi nalažu haaškom tribunalu i podupirati plan nedavno iznijet u UN-u da se do 2004. završe sve istrage, a nakon toga da se preostali slucajevi prepuste nacionalnim sudovima. I prije toga Hrvatska se treba zalagati za prepuštanje procesuiranja eventualno osumnjicenih pred domacim sudovima uz moguci monitoring haaškog suda nad procesima u Hrvatskoj.

Hrvatska treba podupirati uspostavu stalnog Medunarodnog suda za ratne zlocine i djela terorizma. Funkcioniranje pravne države i reforma institucija

Hrvatska je potpisala Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom. Da i nema toga ugovora mi trebamo, ako što je vec receno u našu državnu organizaciju i društvo u cjelini unositi europske standarde. Reforma institucija treba poceti od vrha, od Vlade RH i sabora RH. Za to nije potrebno mijenjati Ustav, štoviše, njega treba primijeniti.

Vlada RH

Sadašnja organizacija Vlade RH s jedne strane je nasljede hadezeova modela vlade, a s druge strane prilagodena koalicijskim odnosima, a u nekim slucajevima i personalnim. Koalicija se mora prilagoditi modernom konceptu vlade, a ne Vlada koaliciji. Zemlje Europske unije u pravilu ne poznaju institut potpredsjednika Vlade nego samo vice premijera koji, ako nije zadužen za neki resor, u svim poslovima zamjenjuje premijera. Premijer je primus inter pares, a ministarstva su samostalna u svom radu u skladu s ukupnom politikom vlade. Konceptom potpredsjednika vlade zamagljena je odgovornost clanova vlade. Prema Ustavu RH clanak 115. stavak 2. predsjednik i clanovi Vlade zajednicki su odgovorni za odluke koje donosi Vlada, a osobno su odgovorni za svoje podrucje rada. Odgovornost za pojedine resore nije moguce utvrditi s konceptom nadministara kakav status imaju potpredsjednici Vlade. Broj ministarstava treba smanjiti, a pojedina ministarstva organizirati kao uprave u sklopu drugih ministarstava. Premijer treba imati kabinet profesionalaca, izabran bez stranackih kriterija. Ministri ne bi smjeli biti clanovi upravnih i nadzornih odbora i to iz dva temeljna razloga: iskustvo je pokazalo da to pogoduje stvaranju personalne moci koja premašuje institucionalne okvire i s druge strane disperzira energiju ministara na prevelik broj zaduženja. Bit prijedloga za koji se zalažem jest samostalnost ministarstava u sklopu zajednicke vlade i transparentna odgovornost za resore koji pokrivaju. Svjestan sam da za ovakvu reformu Vlada treba odredeno vrijeme, da se ona ne može obaviti preko noci i da zahtjeva promjenu postojeceg Zakona o Vladi RH.

Sabor RH

HSLS je inicirao ukidanje Županijskog doma jer on nije imao pravu svrhu. HSLS se treba zalagati za smanjivanjem broje zastupnika i za bitno smanjenje broja odbora u Hrvatskom saboru što ce pridonijeti efikasnosti i racionalizaciji rada Sabora. Neke od ovih promjena nije moguce ostvariti u ovom mandatu, ali neke jest. Promjene barem treba pripremiti prije iducih izbora.

Prema Ustavu RH clanak 80. stavak 9. Hrvatski sabor "nadzire rad Vlade RH i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Saboru u skladu s Ustavom i zakonom". Ova nadzorna uloga parlamenta u dosadašnjoj praksi došla je do vrlo malog izražaja.

U skladu s iskustvom i praksom mnogih zemalja s bogatom parlamentarnom i demokratskom tradicijom predlažem formiranje Odbora za nadzor. On bi bio sastavljen od najistaknutijih zastupnika iz parlamentarnih stranaka, a na njegovu celu bio bi predstavnik oporbe. Odbor za nadzor imao bi pravo i dužnost sustavno nadzirati rad izvršne vlasti. Njemu bi bile dostupne sve relevantne informacije i dokumenti, a posebno oni koji se ticu sporazuma i ugovora koje Vlada i drugi nositelji javnih dužnosti odgovorni Saboru sklapaju s pravnim osobama, a ticu se financijskih obveza. Jacanjem nadzorne funkcije Sabora u odnosu na izvršnu vlast osnažilo bi parlamentarnu demokraciju i uklonile tendencije narušavanja ravnoteže izmedu zakonodavne i izvršne vlasti, na štetu zakonodavne.

Efikasnost i konzistentnost pravnog sustava

Za gospodarski i društveni razvitak Hrvatske nužno je povecati konzistentnost i efikasnost pravnog sustava i provesti reformu pravosuda.
Hrvatski pravni sustav koji je nastao dijelom iz jugoslavenskog, a taj baštini austrougarski i francuski s nizom originalnih "samoupravnih" normi, po osamostaljenju je nadopunjavan pravnim normama iz kontinentalnog i anglo-americkog prava.
Unificiranje pravnih normi i stvaranje konzistentnog pravnog sustava treba napraviti prema modelu unificiranja pravnog sustava koji se uspješno provodi u okviru Europske unije. Hrvatska bi postigla konzistentan pravni sustav i ispunila jednu od bitnih pretpostavki za ukljucivanje u Europsku uniju. U sklopu pravnog sustava u cijelosti, potrebnu ulogu ima reforma pravosuda. Neucinkovitost pravosudnog sustava dovodi u pitanje sve reformske zahvate u drugim podrucjima gospodarskog i društvenog života i reformske zahvate u institucijama države. Pri projektiranju svake promjene u pravosudu treba polaziti od europskih standarda i medunarodnih dokumenta koji reguliraju to podrucje. Treba prekinuti svaku politicku instrumentalizaciju pravosuda što je bilo karakteristicno za status pravosuda u Hrvatskoj u zadnjih šezdesetak godina. U prevratnickim povijesnim razdobljima dolazilo je i do revolucionarnih zahvata u pravosudu. To se odnosi i na novije razdoblje stvaranja hrvatske države. U stabilnoj i demokratskoj državi sudbena vlast mora biti imuna na politicke promjene. Kadrovske promjene u sudbenoj vlasti koje su politicki motivirane stvaraju osnovu za kadrovske promjene kod svake promjene politicke vlasti, a to nas opet može vratiti na koncept "jedinstva vlasti". Za liberale, ali i za svaku demokratsku politicku opciju odvojenost zakonodavne, izvršne i sudske vlasti jest conditio sine qua non demokratske perspektive bilo koje države bez obzira na njene specificnosti i povijesno nasljede.

Gradanska i manjinska prava

U skladu s Temeljnim nacelima naše stranke, europskim standardima i medunarodnim dokumentima, HSLS ce se zalagati za poštivanje ljudskih i gradanskih prava i za prava manjinskih skupina podrazumijevajuci pod manjinskim skupinama ne samo nacionalne manjine nego i druge manjinske skupine. Ostvarivanje prava manjinskih skupina ne smije biti na štetu vecine.

Kriza politickog odlucivanja u vladajucoj koaliciji i prijedlozi za prevladavanje postojeceg stanja.

Polazim od cinjenice koja donekle opravdava cesto "krive spojeve" medu koalicijskim partnerima. To je nedostatak iskustva u obnašanju koalicijske vlasti i nedostatak koalicijskog sporazuma koji je raden u posebnim politickim okolnostima i stanovitom vremenskom tjesnacu.
Nacin donošenja odluka nacelno je neprihvatljiv kada se krše odredbe sporazuma, a za HSLS postojeca metodologija ima i dodatne negativne posljedice. Problem s kojim smo suoceni sažet je u stavu da je vladajuca koalicija postala "koalicija ministara", a ne stranaka, dominacijom jedne politicke stranke koja, nakon izlaska IDS-a iz koalicije ima apsolutnu vecinu i u Vladi i u Saboru u odnosu na ostale stranke koalicije. Tocna je konstatacija da HSLS nije uspio uskladiti niti koordinirati rad svojih dužnosnika u izvršnoj vlasti i tijela HSLS-a: Malog vijeca, Velikog vijeca i Kluba zastupnika. Medutim s postojecom metodologijom rada Vlade i koordiniranja u koaliciji to nije moguce, a da se ne naruši unutarnja demokratska struktura naše stranke i dovede u pitanje nacin odlucivanja u HSLS-u koji pociva na našem Statutu. Ne ulazeci u unutarnje ustrojstvo drugih stranaka u koaliciji i nacin donošenja odluka u tim strankama, konstatiram da nezadovoljstvo nacinom rada koalicije i nacinom donošenja odluka u okviru koalicije izražavaju i neke druge stranke, narocito u posljednje vrijeme.

Da bi tijela HSLS-a mogla odlucivati clanovi tijela moraju znati o cemu odlucuju. Da bi HSLS mogao dati svoj doprinos radu zajednickoj Vladi i sacuvati svoj politicki subjektivitet u Vladi i koaliciji, HSLS mora biti upoznat s planom Vlade prije donošenja važnijih odluka i znacajnijih zakonodavnih projekata. Zbog toga je nužno da politicke stranke s takvim planom budu upoznate kako se ne bi dovodile pred svršen cin što stvara poteškoce u uskladivanju stavova u samoj stranci i u koaliciji. Takvim bi se postupkom izbjegli mnogi sukobi i nesporazumi, a koalicija bi djelovala konzistentnije i odlucnije.Ministri iz redova HSLS-a dužni su zastupati stavove HSLS-a, ako su oni usvojeni na stranackim tijelima. To se na njih odnosi jednako kao na svakog clana stranke.S obzirom na dosadašnje iskustvo u radu koalicije predlažem da tri stranke sadašnje koalicije imaju pravo veta na odluke ili zakonske prijedloge u njihovoj pripremnoj fazi. Ovim bi se sprijecilo da se po donošenju odluka ili kad su zakonski prijedlozi poslani u proceduru stranke koalicije razilaze, pa cak da i cijeli klubovi koalicijskih stranaka glasuju protiv zakonskih prijedloga.

O Statutu HSLS-a

Za ovaj Sabor HSLS-a nije stigla niti jedna inicijativa za promjenu Statuta HSLS-a. To znaci da ce HSLS u iducem razdoblju raditi na temelju postojeceg Statuta. Ipak u raspravama u stranci, koje su se vodile u pripremnom razdoblju za Sabor bilo je razlicitih prijedloga od toga da se sve dužnosti u HSLS-u budu izborne tj. da nitko ne može biti u tijelima stranke ako nije izabran na stranackom izborima ukljucivši clanove Velikog vijeca i Malog vijeca, do mišljenja za izravnim biranjem i zamjenika predsjednika stranke i dr. Treba biti otvoren prema svim inicijativama za poboljšavanje našeg Statuta i o tome u HSLS-u otvoriti raspravu striktno se pridržavajuci postojeceg Statuta.

O lokalnim koalicijama

Jedno od najspornijih pitanja u našoj stranci jest pitanje stupnja politicke samostalnosti naših županijskih i lokalnih organizacija u odnosu na središnjicu stranke, odnosno središnja tijela Stranke, narocito oko pitanja stvaranja lokalnih koalicija.

Moje je mišljenje da tu autonomnost treba osnažiti. To je poželjno radi što veceg stupnja decentralizacije stranke, a uvažavanje je i realne politicke situacije. Koalicije na lokalnoj razini trebaju biti pragmaticne, a ne ideološke. Stranke razlicitih ishodišta i usmjerenja mogu imati ista gledišta oko rješavanja problema lokalne sredine. Poželjno je da stranke koje suraduju na državnoj razini uspostavljaju suradnju i na lokalnoj. Tamo, medutim, gdje to, iz bilo kojih razloga, nije moguce takova suradnja ne treba se forsirati.