BIVŠE
SINJSKO GRADSKO ČELNIŠTVO VOLJELO JE
NENAMJENSKI TROŠITI NOVAC POREZNIH OBVEZNIKA (DUGOVI
U DOTU NOVE VLASTI)
SINJ
- Bivša gradska vlast na kraju mandata trošila
je novac sinjskih poreznih obveznika nevjerojatnim intenzitetom.
Pritom su se vec od travnja, a posebno tijekom svibnja, pa cak
i lipnja, poslovi cjepkali na pecibokune, sve da bi se umjesto
javnih provodili takozvani pozivni natjecaji i zaključivali
ugovori s izvodacima na vrijednosti do najviše 200
tisuca kuna bez PDV-a. U tom je razdoblju bilo zakljuceno
30-ak takvih ugovora u ukupnom iznosu od 3 milijuna
kuna. Samo u vremenu od 15. svibnja, dakle od dana
izbora, do 10. lipnja Gradsko poglavarstvo
u odlasku je u ulozi Djeda Mraza korisnicima proracunskih sredstava
isplatilo 4,2 milijuna kuna. U ladici gradske
blagajne na dan 8. lipnja bilo je sloeno nepodmirenih
racuna od 50-ak dobavljaca u ukupnom iznosu od gotovo milijun
kuna. Istoga dana na ime takozvanih kapitalnih obveza
bilo je dospjelo, a nepodmireno 2,8 milijuna kuna.
Bivše sinjsko gradsko čelništvo voljelo je trošiti
novac poreznih obveznika nenamjenski. Najeklatantniji primjeri
su iznos od milijun kuna doniran Autoprijevozu,
te investiranje u sakralne objekte, što nije bilo predvideno
u stavkama vaeceg gradskog proracuna za ovu godinu.
I dok je bivša sinjska izvršna vlast trošila
poput pijanog milijunaša, nisu se baš pretrgnuli u
osiguravanju ubiranja prihoda po odlukama iz svoje nadlenosti.
Posljedica toga je da su za prvih pet mjeseci ove godine tekuci
proracunski prihodi iznosili 17,8 milijuna kuna.
U istom razdoblju proracunski rashodi bili su 26,4 milijuna
kuna. U tom je periodu danas bivša sinjska gradska
vlast isplatila s racuna gradskog proracuna više nego što
je uprihodila, 8.547.040 kuna. To je ucinila
zahvaljujuci raspoloivom novcu pristiglom na racun proracuna
u prosincu prošle godine od prodaje Junakova igrališta.
Junakovo igralište prodano je za 22,5 milijuna
kuna, i to su strogo namjenska sredstva. Nova gradska
vlast ocekivala je da ce taj novac zateci netaknut, zbog obilnog
izvornog proracuna i još ponešto od tekucih prihoda.
Umjesto toga, na racunu proracuna zatekli su samo 14,5
milijuna kuna, u što je ukljucen i novac od prodaje
igrališta. Novom su gradskom celništvu njihovi na
izborima smijenjeni prethodnici pripremili "hladni tuš".
Do dana primopredaje vlasti potrošili su do posljednje
kune tekucih proracunskih prihoda i još k tome 8,5
milijuna kuna strogo namjenskih sredstava od igrališta.
Logično je zakljuciti da su takvom potrošnjom kupovali
socijalni mir, te uoci i tijekom izborne kampanje pokušavali
kupiti povjerenje biraca, istodobno dajuci poslove sebi bliskim
poduzetnicima. Konacni ishod svega toga danas je poznat. Poznate
su i posljedice. Nova vlast morat ce hitno preslagivati gradski
proracun, raditi njegov rebalans, a do tada su na svim stavkama
koje su prekoracene zaustavljena sva plaćanja.
Slobodna
Dalmacija, 17. svibanj 2005 godine
IZBORI
2005.
Sinj za Preporod
SINJ
- Novi saziv Gradskog vijeća Sinja koji broji 19 vijećnika
cinit ce 11 vijecnika pobjednicke koalicije Preporod (SDP-HSLS-HNS-HSS-HSU-LS),i
to: Nikola Tomašević, Velibor
Miloševic, Snjean Šentija,
Nataša Poparic, Iva Bilandic
Barac, Nediljko Erceg, Miše
Varenina, Dragan Podrug, Josip
Marinko Romac, Jakov Dukic i Ante
Sesardic, 7 vijecnika HDZ-a, i to: Dinko Franchini,
Mate Jukic, Marko Duvnjak, Ivan Cvrlje, Ljubica Ðipalo,
i Miloš Balić, a iz HKDU-a vijecnik ce biti Ivan Nasic.
Novi gradonacelnik Sinja bit ce nestranacki nositelj pobjednicke
liste Nikola Tomašević.
Slobodna
Dalmacija, 23.03.05. godine
VIJEĆNIK
PITA-TAJNIK PRIJETI
SINJ
- U ponedjeljak je na sjednici sinjskoga Gradskog vijeća najmladi
vijećnik, HSLS-ovac Dragan Podrug, za vrijeme
vijećnićkih pitanja ispričao zanimljivu priču o događaju starom
gotovo tri mjeseca.
—Nakon što sam na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća
postavio pitanje o zapošljavanju u gradsku upravu, glavni
HDZ-ov operativac mi je toga dana na domjenku zaprijetio da
ne diram njegove kadrove jer da me on ima u šaci. Ja se
njegove prijetnje ne bojim. Takvi su proganjali moga djeda i
pradjeda, ali ni oni nisu savijali leda. Na alost, i danas
imamo ljude koji bi progonili i zatvarali svoje politicke protivnike
i novinare. Ja sam ovdje mogao postaviti pitanje za tog konkretnog
skorojevica kako se bogati na racun sinjskih svetinja, preko
Alka-marketinga. Javno mu porucujem da ga se ne bojim i da se
vidimo na svibanjskim izborima — kazao je vijecnik
Podrug.
Taj Podrugov istup, dr. Stipe Jukic, predsjednik Gradskog
vijeca, nazvao je politickim govorom, a nije ga, kae,
prekidao upravo radi dokaza demokraticnosti na samom Gradskom
vijecu. Jukic je tomu dodao da osuduje prijetnje, ako ih je
bilo, ali je ponovio da Gradsko vijece nije mjesto za takve
govore. Podrug je uzvratio kako smatra da je upravo
Gradsko vijece mjesto na kojemu je trebao iznijeti kako mu se
prijetilo za pitanje koje je postavio kao vijecnik na istom
Gradskom vijecu i ustvrdio da bi predsjednik Gradskog vijeca
trebao štititi dignitet svakog vijecnika. Zakljucio je
kako mu ne treba osobna zaštita jer dri da se moe
sam zaštititi, a sve skupa je iznio samo radi prikaza politicke
razine konkretnog pojedinca.
Iako Podrug nije izrijekom spomenuo ni jedno ime, svako imalo
upucen znao je da se radi o Mariju Arbanasu,
politickom tajniku Gradskog odbora HDZ-a, koji
povremeno nazoci sjednicama Gradskog vijeca, pa tako i ovoj, premda
nije poznato u kojoj ulozi. Arbanas se takoder prepoznao u Podrugovim
rijecima, te se na kraju obratio predsjedniku Jukicu rijecima:
— Predsjednice, ja to demantiram. To je sve
la. Ja nisam bio na tom domjenku.
— Na toj sjednici uoci Boica ja sam postavio pitanje
o broju zaposlenih u gradskoj upravi, njihovoj
strucnoj spremi, radnim mjestima i da
li se posljednjih godina zapošljava putem javnog
natjecaja. Uocio sam, naime, da broj zaposlenih
stalno raste, a natjecaja nema. Poslije te sjednice u
hotelu "Alkar" odran je domjenak.
Sjedio
sam za stolom sa svojim stranackim prijateljima iz HSLS-a. Ustao
sam i došao do švedskog stola uzeti hrane. Prišao
mi je Mario Arbanas. Poceo je nekakav razgovor o sportu, a zatim
mi rekao kako je cuo da sam se propitivao o zapošljavanju
u Gradu. Nastavio je da mi ne pada na pamet dirati u njegove
kadrove jer da on o meni znade puno toga i da u svakom trenutku
to moe upotrijebiti. Bio sam zatecen njegovim rijecima,
a on je nastavio sipati drvlje i kamenje na vijecnike HDZ-a
govoreci kako su nesposobni i ne znaju reagirati. Da je on umjesto
njih, nastavio je, na sjednicama Gradskog vijeca bilo bi posve
drukcije, nas iz oporbe bi umirio i za nas se ne bi culo. Sve
to odmah sam ispricao svojim prijateljima za stolom. I sada
taj covjek kae da ja laem i to argumentira tvrdnjom
da nije bio na domjenku iako ga je vidjelo bar stotinjak osoba
— zakljucio je Podrug. Novinarevo
iskustvo
Mario
Arbanas poznat je po svojim sklonostima, a iskustvo s njegovim
podmetanjima i prijetnjama ima i potpisnik ovih redaka. Tako
je pocetkom veljace izmislio i sa svog mobitela razaslao SMS
poruku da sam nositelj liste i kandidat SDP-a za sinjskoga gradonacelnika,
valjda u namjeri da me kompromitira. Na moj upit zašto,
rekao je da to nije istina, a kada sam vidio poruku i to napisao
u komentaru ispod kojega je, tehnickom pogreškom, ispao
potpis, Arbanas mi je poslao poruku sljedeceg sadraja:
"OK, eliš medijski rat. Imat ceš ga, a
pocet cemo sa zonom i Nacionalom i onome što se dogodilo
na sudu di te je pozdravio eljko Rogošic zajedno
s tvojim jatacima. Pripremi se za one duševne boli što
si nanio pojedinim ljudima. Grešku veliku radiš kad
mene diraš. Ja cu se u odgovoru sigurno potpisat. A bit
ce odgovora i to mnogo." Dio ove poruke za mene je enigma,
ali je zato otvorena prijetnja jasno citljiva.
Kako je Mario Arbanas politicki tajnik Gradskog odbora HDZ-a
Sinj, nije jasno jesu li ovi njegovi istupi i prijetnje provedba
politike i zakljucaka tijela koje predstavlja. Ili je njegovo
ponašanje samo najupecatljiviji dokaz da se grupa u Sinju
interesno povezanih ljudi davno odmetnula od Sanaderova HDZ-a,
ali su ostali u njemu i njime u Sinju vladaju jer im treba kao
sredstvo za ostvarenje interesa.
Sinj,
19.03.2005 godine
PRIOPĆENJE
ZA JAVNOST HSLS-A OGRANKA SINJ U VEZI OSNIVANJA PODUZECA ZA UPRAVLJANJE
GOSPODARSKOM ZONOM KUKUZOVAC
Gospodarska
zona Kukuzovac (GZK) predstavlja najznacajniji razvojni potencijal
Grada Sinja. Stoga je kvalitetna organizacija upravljanja Zonom
preduvjet pokretanja razvojnih gospodarskih procesa s ciljem saniranja
trenutno najveceg problema sinjskog kraja – nezaposlenost.
Prijedlog o osnivanju Društva s ogranicenom odgovornošcu
za razvitak i upravljanje GZK, koji je sinjska vladajuca koalicija
HDZ-HKDU putem Poglavarstva uputila Gradskom
vijecu Grada Sinja, HSLS smatra nekvalitetnim
i štetnim iz više razloga. O tome ce naši vijecnici
iscrpnije govoriti na sjednici GV, a ovom prilikom isticemo samo
tri kljucna argumenta za naš negativan stav o prijedlogu
Poglavarstva:
1.
Donositi odluku od krucijalne vanosti
za svekoliki razvitak Grada Sinja, bez prethodne šire javne
rasprave, HSLS smatra ishitrenim i neodgovornim
potezom kojim se osobni interesi aktualne politicke vrhuške
stavljaju ispred opceg interesa gradana. Iznimno je nekorektno
i providno tako vanu odluku donositi uoci skorašnjih
lokalnih izbora, jer povjerenje gradana Sinja na tim izborima
mogu dobiti i neki novi ljudi – moda iz današnje
oporbe, a moda cak i iz samog HDZ-a.
2.
HSLS smatra da bi poduzece koje ce upravljati GZK trebalo biti
u 100%-tnom vlasništvu Grada Sinja. Stoga se izriciti protivimo
prijedlogu HDZ-a i HKDU-a po kojem bi tecinu
vlasništva u poduzecu koje ce upravljati GZK trebala imati
zagrebacka tvrtka IGH.
3.
U najuspješnijim hrvatskim gospodarskim zonama, poput Varadina
i nama susjednog Dugopolja, invenstitori postaju vlasnici zemljišta
na kojemu izgraduju gospodarske objekte. Postoje još deseci,
slicnih uspješnih primjera. No naalost, netko u Sinju
ponovno «otkriva toplu vodu» pa predlae model
po kojemu bi Grad Sinj bio stalni vlasnik zemljišta u GZK,
dok bi se potencijalnim investitorima ponudilo tek pravo gradenja
na tom zemljištu. Teoretski – gotovo simpaticno.
Prakticki – ova ce odredba tek dodatno motivirati normalne
investitore da Sinj i dalje zaobilaze u širokom luku.
Stoga
HSLS-ogranak Sinj poziva Gradsko poglavarstvo da povuce svoj ishitreni
i nekvalitetni prijedlog, koji bi u slucaju prihvacanja mogao
imati cijeli niz štetnih posljedica za naš Grad.
Predsjednik
HSLS-a ogranak Sinj Snjean
Šentija
PRIMJEDBA
NA PROSTORINI PLAN GRADA SINJA KOJI JE NA RASPRAVI OD 04.VELJACE
2005 GODINE
Prostorni plan Grada Sinja je temeljni dokument koji ce u mnogo
cemu odrediti razvitak grada u buducnosti.
Sinjski HSLS zagovara rješenje koje stvara pretpostavke
i okvir za svekoliki razvoj pri cemu u prvi plan stavlja razvitak
infrastrukture kao pretpostavke gospodarskog razvoja. U tom
smislu zalaemo se za izgradnju zaobilaznice Grada Sinja
od Kukuzovca preko Radošica do izlaska iz grada.
Isticemo da je ovaj prijedlog prihvacen i ugraden u Strategiji
i Programu prostornog uredenja Drave te u upanijskom
prostornom planu.Za realizaciju navedene zaobilaznice izdana
je i lokacijska dozvola kojoj su prethodile razlicite suglasnosti
za što su utrošena i odredena sredstva.Bitno je istaknuti
da trasa navedene zaobilaznice ide preko neobradive površine
u preteito dravnom vlasništvu što u konacnici
utjece na manje troškove i bru realizaciju.Uz trasu
jednim dijelom prolazi cjevovod Sinj-Split-zalede i njenom realizacijom
stvorili bi se uvjeti za urbanizaciju tog dijela grada Sinja
.
Pored prometnog rasterecenja grada i blizine cvorišta Dugopolje
na Auto cesti Zagreb-Split štite se poljoprivredne površine
na uštrb kojih vec godinama ide širenje gradevinskog
zemljišta bez ubiranja ikakvih prihoda na racun tog neizgradenog
gradevinskog zemljišta.
Iako su celnici grada godinama obecavali rješavanje zaobilaznice
preko Kukuzovca sad se zalau za zaobilaznicu kroz sinjsko
polje.Uvrštavanjem u Prostorni plan zaobilaznice cija trasa
ide od Brnaza preko sinjskog polja s prikljuckom kod Curlina
na cestu D-1 smatramo eklatantnim cinom nesnalaenja gradskog
poglavarstva ili su na alost ponovno opci interesi podredeni
partikularnim interesima!
Isticemo
da planirani pocetak trase tzv. desne zaobilazice grada Sinja
okomito izlazi na cestovni pravac D-1 uz osnovnu školu
i djeciji vrtic u Brazama nije dobio ni suglasnost mjesnog odbora
Brnaze.
Kako navedeni prijedlog Poglavarstva nije planiran ni
u jednom prostornom planu veceg ranga predlaemo da se
isti briše iz prijedloga prostornog plana grada Sinja.
Završetkom
izgradnje zaobilaznice od Kukuzovca preko Radošica stvorili
bi se uvjeti prosperitetnog razvoja grada Sinja cija buducnost
pripada realistima s jasnim vizijama.
Uvrštavanjem u prostorni plan druge, trece i ine
zaobilaznice smatramo zamagljivanjem stvari od opceg interesa
dosadašnjih «majstora» i narucitelja, koji
su svojom dosadašnjom «aktivnošcu» grad
Sinj u prometnom i gospodarskom smislu izolirali od ostatka
Hrvatske!
Predsjednik
HSLS-a Ogranak Sinj Snjean Šentija
SINJSKI
HSLS UPOZORAVA NA POTPISIVANJE UGOVORA GRADSKE VLASTI NA ŠTETU
GRADA I GRAÐANA Poslovni
kompleks bazena
"darovan" Tim sportu
SINJ
- Ugovor o ustupanju prava gradenja na kompleksu gradskog bazena
Sinj izmedu Grada Sinja i tvrtke "Tim sport" iz Splita
pravno je vrlo dvojben, njime nisu zašticeni interesi Grada
i mislimo da je ugovor i pripadajuci mu dodatak gradonacelnik
Mate Jukic potpisao u "trecoj brzini".
Ovo
je na konferenciji za novinare izjavio Snjean Šentija,
predsjednik sinjskog ogranka HSLS-a, nakon što je uspio doci
u posjed tog ugovora. Osim Šentije novinarima su još
govorili potpredsjednik ogranka Ante Poljak i tajnik Dragan Podrug.
Tvrdnju
da u gradskoj vlasti ne znaju što rade, te time rade na štetu
gradske imovine i gradana Sinja, Šentija je argumentirao
podatkom da su u ovom slucaju Grad Sinj i "Tim sport"
najprije potpisali dodatak osnovnom ugovoru, i to 31. oujka
ove godine, a dva dana poslije, 2. travnja 2004. godine, osnovni
ugovor, što se vidi po datumu ovjere kod javnog biljenika.
Iako
se u bezbrojnim istupima naglašavalo da ce se bazen graditi
preko koncesije, formalne radnje vodene su prema osnivanju prava
gradenja koje Grad Sinj ustupa "Tim sportu". Splitska
tvrtka ce, prema dobivenoj gradevinskoj dozvoli, izgraditi cijeli
sportsko-poslovni kompleks i nad izgradenim objektima ce zasnovati
vlasnicke odnose, osim nad samom školjkom bazena, kotlovnicom,
svlacionicom i strojarnicom, koje ce koristiti 20 godina, a tada
ce te sadraje predati Gradu Sinju.
Osnovnim
ugovorom je navedeno da ce bazen i prateci objekti biti u funkciji
u ljeto 2003. godine, a do konca 2004. godine bazen je trebao
biti natkriven. Dodatkom ugovora ti su rokovi prolongirani za
dvije godine. Još je naglašeno da ce neispunjavanje
rokova biti raskidni uvjet ugovora.
- Postavlja
se pitanje kako ce se raskinuti ugovor ako "Tim sport"
ne dovede do kraja izgradnju za koju je, hipotetski, u meduvremenu
uzeo kredit i kao hipoteku zaloio dio izgradenih objekata
i pripadajuce zemljište. U slucaju da ne moe uredno
servisirati kredit banka kreditor postaje vlasnik svega, a Grad
Sinj oštecenik. Zato mi na vrijeme sugeriramo da se novim
dodatkom ugovoru onemoguci stavljanje pod hipoteku bilo kakve
gradske nekretnine na kompleksu gradskog bazena prije nego cijeli
kompleks bude izgraden i dobije uporabnu dozvolu - kae Šentija.
PRIPĆENJE
ZA JAVNOST U POVODU UREÐENJA JAVNIH POVRŠINA
Potaknuti
raspravom na sjedici Gradskog vijeca o idejnom rješenju za
uredenje javih površia grada Sinja, a prije svega katastrofalnom
i neodrivom situacijom u uem gradskom središtu,
smatrali smo potrebnim jasno i nedvosmisleno izraziti stav sinjskog
HSLS-a o toj temi.
Za
razliku od najvitalnih sinjskih problema, primjerice oivljavanja
devastiranog gospodarstva, koji se moraju rješavati sustavnim
i dugorocnim mjerama, smatramo da se ovaj problem koji smeta velikoj
vecini Sinjana moe riješiti brzo i efikasno, a da rješenje
bude prihvatljivo svim zainteresiranim korisnicima.
Po
našem mišljenju problem je u nezainteresiranosti i nekompetenciji
aktualne gradske vlasti i u neradu nadlenih gradskih komunalnih
slubi. Naime, gradska koalicijaka vlast HDZ-HKDU nije spremana,
a mi mislimo da nije ni sposobna donesenu Odluku o korištenju
javnih površina sprovesti u djelo, pa u jednom opcem neredu,
godinu dana prije lokalih izbora, pokušava podilazeci vlasinicima
štandova i štekata, gurnuti problem pod tepih, a sve
na uštrb vizualnog izgleda ue gradske jezgre.
Na
posljednjoj sjednici Gradskog vijeca sasvim se razotkrila dvolicna
politika gradskih Vlasti. Naime, dugi niz godina u Gradskom vijecu
raspravlja se o potrebi smanjena dopuštenog broja redova
štekata na pijaci i u ulici A.K. Miošica, na tragu cega
je i prihvaceno idejno rješenje o uredenju javnih gradskih
površina arhitekta Ive Vojnovica. Nasuprot tomu, dalo se
primjetiti da vlasnici poslovnih prostora nisu upoznati sa takvim
odlukama , nego ima se, ocito, obecavalo nešto sasvim drugo,
a za pokušaj operacijonalizacije spomenutih odluka inplicitno
se optuivala oporba.
Vezano
za eventualno vracanje štandova na šetalište Alojzija
Stepinca smatramo da zbog visokog estetskog izgleda i nedovoljne
širine ove lokacije, to nije primjereno. Apsolutno smo svjesni
postojecih problema legalnih vlasnika štandova koji se ocituju
u smanjenju njihovog dnevnog prometa, a u koje su došli dijelom
zbog manje atraktivne lokacije na kojoj se nalaze , a po nama
najviše radi nerada nadlenih gradskih slubi koje
toleriraju ilegalno postavljene štandove na potezu od pijace
do peškarije. Kada bi se deloirali ilegalci i time
ukinula nelojalna konkurencija, tada bi i postojeca lokacija za
legalne vlasnike štandova bila puno prihvatljivija, kao i
alternativna lokacija na trgu dr. Franje Tudmana koja je tadoder
obuhvacena idejnim rješenjem, a sve do izgradnje nove ili
rekonstrukcije postojece gradske trnice.
Sinjski
HSLS smatra da je sinjska pijaca i njoj najblie ulice ogledalo
grada i odraz svih Sinjana. Nadalje smatramo da je aktualna
gradska vlast HDZ-HKDU katastrofalan vlasnik
gradske imovine, jer ne samo da tolerira prekapacitiranost štekata
nego niti ne ubire porez za korištenje javne površine
na temelju izdatih rješenja. U tom smislu sugeriramo poglavarstvu
da naplatu poreza za korištenje javnih gradskih površina
obavljaju jednom tjedno cime bi se izbjegla velika dugovanja pojedinih
vlasnika. Mi se zalaemo da se odluke Gradskog vijeca koje
smo mi kao vijecnici HSLS-a potencirali sprovode u djela, a ne
da ostanu mrtvo slovo na papiru. Zalaemo se da dosljednu
primjenu idejnog rješenja arhitekta Ive Vojnovica koji je
usuglašen s konzervatorskim zavodom u kojem se ukazuje na
potrebu uklanjanja treceg reda štekata, korištenja prirodnih
materijala, boja tendi i naslonjaca, za stolice, kako bi se uskladili
s proceljima kuca, zatim na nuno oslobadanje prostora oko
fontane, kako bi u konacnici sinjska pijaca i susjedne ulice poprimile
karakteristican izgled za dalmatinske urbane sredine.
Podsjecamo
gradsku koalicijsku vlast HDZ-HKDU da u vaecoj odluci o
korištenju javnih površina takstativno stoji:
cl.10.
Zabranjeno je korištenje vece javne površine od dozvoljene
cl.11. Zabranjuje se postavljanje pokretnih stvari na nacina da
zatvaraju izloge i ulaze u susjedne poslove prostore
Na
kraju postavljamno pitanje aktualnoj gradskoj vlasti da li ce
provoditi odluke Gradskog vijeca ili ce i dalje tolerirati ovo
neprihvatljivo stanje?
Otvoreno
pismo gradonacelniku Grada Sinja gospodinu Mati Jukicu
KAMATE
NA PREDIZBORNI ASFALT
Gospodine
gradonacelnice,
dok ovih
dana bruji Grad o novim neplaniranim troškovima u iznosu
od 2.500.000,00 kuna, Vi i gospodin Damir
Talaja «mudro» šutite. Razumljivo
je što oporbu niste upoznali s ovim «darovima»
koje donosite u gradski proracun , ali porazno je što
o tome nisu upoznati ni clanovi Vašeg poglavarstva kao
ni koalicijski partneri.
HSLS
nikada nece šutjeti kada su u pitanju interesi grada,
pa Vam u tom kontekstu postavljam javni upit; "Jesu li
te gradske price istinite". Podsjecajuci Vas o cemu je
rijec , ukoliko nešto krivo navedem pozivam Vas gospodine
Jukicu da me u javnom odgovoru kojeg ocekujem ispravite.
Dakle,
uoci lokalnih izbora 1997. godine kada ste Vi postali gradonacelnik,
sklopljen je ugovor izmedu Grada Sinja i Poduzeca za ceste i
ILBAU Hrvatska o asfaltiranju oko 72 000 metara kvadratnih nerazvrstanih
cesta. Ispostavljeni racun u iznosu od 5.400.000,00 kuna platili
ste, unatoc protivljenju i upozorenju vijecnika HSLS, iz namjenskih
sredstava kreditnog zaduenja realiziranog 1999. godine.
Zbog nepodmirenja
racuna u zakonskom roku ovih dana Gradu Sinju stigao je racun
za kamate u iznosu od 2.500.000,00 kuna.
To je posljedica pravomocne presude dugogodišnjeg spora
za kojeg ste znali vjerojatno samo Vi i gospodin Damir Talaja.
Kako ste s gospodinom Talajom izravno odgovorni za nastalu
štetu od 2.5 milijuna kuna pitam Vas hocete li taj racun
Vas dvojica solidarno podmiriti ili cete taj «sitniš»
pokušati rješiti rebalansom gradskog proracuna .
Ne sumnjam da cete izabrati ovu drugu opciju, no hocete li
u tome uspjeti ovisit ce o (ne) moralu vijecnika iz Vaše
stranke HDZ-e i koalicijskih partnera iz HKDU.
HSLS ce na prvoj slijedecoj sjednici Gradskog vijeca predloiti
da se sredstva u iznosu od oko 25 milijuna kuna koja ce Grad
Sinj ostvariti temeljem Zakona o Brdsko–planinskim podrucjima
koriste iskljucivo u komunalno opremanje radne zone Kukuzovac,
jer smo uvjereni da biste i taj novac ponovo namijenili u predizborne
svrhe za Vaš o(p)stanak na vlasti, kako ste to
ucinili i s glavninom kredita za kojeg ste zaduili grad.
Predsjednik
HSLS Ogranak Sinj Snjean Šentija
11.08.2003.
godine
Otvoreno
pismo gradonačelniku Grada Sinja gospodinu Mati Jukiću
Gospodine
gradonačelniče,
obracam
Vam se s nadom da ce te ovoga puta prihvatiti sugestije sinjskog
HSLS-a i izbjeci štetne posljedice koje
su za grad Sinj nastale Vašim dosadašnjim ignoriranjem
naših dobronamjernih kritika i prijedloga.
Podsjecam
Vas da ste još 1998 godine krenuli u infrastrukturne
projekte koji su trebali rezultirati izgradnjom mnogostupa
u Turjacima, Glavicama i Karakšici, kanalizacije u ulicama
Nikole Tesle, fra. Filipa Grabovca, Domovinskog rata, Šumarski
put, Miljenka Buljana, kanalizacije uz Dalmatinku i precistaca
otpadnih voda. Tim projektom trebala je biti rješena
i vodoopskrba gornje zone Gljeva, Obrovca, Bajagica i Cacijinog
Doca, te uredenje nerazvrstanih cesta. Za to ste predvidjeli
potrošiti 50 milijuna kuna, naravno
kreditnih sredstava.
Vjerujem
da se još ivo sjecate upornih upozorenja vijecnika
HSLS-a koji su Vam sustavno ukazivali da grad Sinj,
temeljem predstojece zakonske regulative, ne moe uci
u toliko kreditno zaduenje i da Ministarstvo financija
jednostavno nece izdati jamstvo na toliki iznos. Na naše
argumente Vi ste dokono odgovorili da mi do duše nacelno
jesmo u pravu, ali da ce sve biti u redu jer ste „Vi
i Talaja se dogovorili s Škegrom“.
No Škegro je ipak poštovao Zakon, a ne Vašu
i Talajinu logiku, pa je Ministarstvo financija izdalo jamstvo
tek na 23 milijuna kuna.
Tada
je svima, pa cak i Vama i Talaji, postalo jasno da je 50
milijunakuna još jedno u nizu
Vaših virtualnih obecanja i da ce kredit za planirane
infrastrukturne zahvate iznositi „samo“
23 milijuna kuna. HSLS je tada predloio
da se promjeni plan uladanja i da se glavnina kreditnog iznosa
investira u izgradnju radne zone Kukuzovac. Smatrali smo kao
i što danas smatramo da ta investicija treba biti gradski
prioritet jer bi njen efekt bio otvaranje novih radnih mjesta,
drugi-dodatno punjenje gradskog proracuna kao konacan rezultat
treci-definitivno rješavanje svih navedenih gradskih
komunalnih problema.
Predlagali
smo to gledajuci kako nicu novi gospodarski objekti u Dicmu
i Dugopolju, nadajuci se da je sinjska vlast, a ne samo oporba
spremna nešto nauciti od naših susjeda. No Vi niste
tako mislili, a bilanca nam je naalost svima vrlo dobro
znana-Sinj nije dobio gospodarske objekte
i nova radna mjesta dok su se mnoga gasila, ali na alost
i mnogostupi su nedovršeni, kanalizacija takoder,
precistac ne radi, prilazi školama su neasvaltirani,
vodovod ne izgraden,... Jedini nepobitni i definitivni
ucinak Vašeg i Talajinog projekta je dug grada
Sinja-deset godina po cetri milijuna kuna.
Naalost
ova Vaša greška ne moe se ispraviti. Toga
sam svjestan, ali Vam pišem s nadom da necete pociniti
novu. Naime nedavno je na snagu stupio Zakon o Brdsko-planinskim
podrucjima u koja je uvršten i grad Sinj. Nije
poznato jeste li prilikom donaošenja tog Zakona kojim
slucajem zalutali na svoje zastupnicko mjesto
u Hrvatskom saboru.
Stoga
sam Vas slobodan izvjestiti da ce temeljem tog Zakona u sljedecedvije
godine proracun grada Sinja biti „deblji“ za oko
25 milijona kuna.
HSLS
Vam još jednom predlae-uloite taj novac u
opremanje radne zone Kukuzovac, i na taj nacin stvorite predpostavke
za razvijanje poduzetnickih aktivnosti, otvaranja novih radnih
mjesta i konacno poštedite gradane Sinja bajki o golf-terenima
i Air parkovima.