SADRŽAJ
korisni linkovi

hsls.ogranak.sinj@st.t-com.hr

Hrvatsko-socijalno liberalna stranka ogranak SINJ

Wallpaper

ANKETA - - - ANKETA - - - ANKETA - - - ANKETA - - -

PRIOPĆENJA

Slobodna Dalmacija, 02. srpnja 2005 godine

BIVŠE SINJSKO GRADSKO ČELNIŠTVO VOLJELO JE
NENAMJENSKI TROŠITI NOVAC POREZNIH OBVEZNIKA
(DUGOVI U DOTU NOVE VLASTI)

SINJ - Bivša gradska vlast na kraju mandata trošila je novac sinjskih poreznih obveznika nevjerojatnim intenzitetom. Pritom su se vec od travnja, a posebno tijekom svibnja, pa cak i lipnja, poslovi cjepkali na pecibokune, sve da bi se umjesto javnih provodili takozvani pozivni natjecaji i zaključivali ugovori s izvodacima na vrijednosti do najviše 200 tisuca kuna bez PDV-a. U tom je razdoblju bilo zakljuceno 30-ak takvih ugovora u ukupnom iznosu od 3 milijuna kuna. Samo u vremenu od 15. svibnja, dakle od dana izbora, do 10. lipnja Gradsko poglavarstvo u odlasku je u ulozi Djeda Mraza korisnicima proracunskih sredstava isplatilo 4,2 milijuna kuna. U ladici gradske blagajne na dan 8. lipnja bilo je složeno nepodmirenih racuna od 50-ak dobavljaca u ukupnom iznosu od gotovo milijun kuna. Istoga dana na ime takozvanih kapitalnih obveza bilo je dospjelo, a nepodmireno 2,8 milijuna kuna.

Bivše sinjsko gradsko čelništvo voljelo je trošiti novac poreznih obveznika nenamjenski. Najeklatantniji primjeri su iznos od milijun kuna doniran Autoprijevozu, te investiranje u sakralne objekte, što nije bilo predvideno u stavkama važeceg gradskog proracuna za ovu godinu.

I dok je bivša sinjska izvršna vlast trošila poput pijanog milijunaša, nisu se baš pretrgnuli u osiguravanju ubiranja prihoda po odlukama iz svoje nadležnosti. Posljedica toga je da su za prvih pet mjeseci ove godine tekuci proracunski prihodi iznosili 17,8 milijuna kuna. U istom razdoblju proracunski rashodi bili su 26,4 milijuna kuna. U tom je periodu danas bivša sinjska gradska vlast isplatila s racuna gradskog proracuna više nego što je uprihodila, 8.547.040 kuna. To je ucinila zahvaljujuci raspoloživom novcu pristiglom na racun proracuna u prosincu prošle godine od prodaje Junakova igrališta.

Junakovo igralište prodano je za 22,5 milijuna kuna, i to su strogo namjenska sredstva. Nova gradska vlast ocekivala je da ce taj novac zateci netaknut, zbog obilnog izvornog proracuna i još ponešto od tekucih prihoda. Umjesto toga, na racunu proracuna zatekli su samo 14,5 milijuna kuna, u što je ukljucen i novac od prodaje igrališta. Novom su gradskom celništvu njihovi na izborima smijenjeni prethodnici pripremili "hladni tuš". Do dana primopredaje vlasti potrošili su do posljednje kune tekucih proracunskih prihoda i još k tome 8,5 milijuna kuna strogo namjenskih sredstava od igrališta.

Logično je zakljuciti da su takvom potrošnjom kupovali socijalni mir, te uoci i tijekom izborne kampanje pokušavali kupiti povjerenje biraca, istodobno dajuci poslove sebi bliskim poduzetnicima. Konacni ishod svega toga danas je poznat. Poznate su i posljedice. Nova vlast morat ce hitno preslagivati gradski proracun, raditi njegov rebalans, a do tada su na svim stavkama koje su prekoracene zaustavljena sva plaćanja.

Slobodna Dalmacija, 17. svibanj 2005 godine

IZBORI 2005.
Sinj za Preporod

SINJ - Novi saziv Gradskog vijeća Sinja koji broji 19 vijećnika cinit ce 11 vijecnika pobjednicke koalicije Preporod (SDP-HSLS-HNS-HSS-HSU-LS),i to: Nikola Tomašević, Velibor Miloševic, Snježan Šentija, Nataša Poparic, Iva Bilandžic Barac, Nediljko Erceg, Miše Varenina, Dragan Podrug, Josip Marinko Romac, Jakov Dukic i Ante Sesardic, 7 vijecnika HDZ-a, i to: Dinko Franchini, Mate Jukic, Marko Duvnjak, Ivan Cvrlje, Ljubica Ðipalo, i Miloš Balić, a iz HKDU-a vijecnik ce biti Ivan Nasic. Novi gradonacelnik Sinja bit ce nestranacki nositelj pobjednicke liste Nikola Tomašević.

Slobodna Dalmacija, 23.03.05. godine


VIJEĆNIK PITA-TAJNIK PRIJETI

SINJ - U ponedjeljak je na sjednici sinjskoga Gradskog vijeća najmladi vijećnik, HSLS-ovac Dragan Podrug, za vrijeme vijećnićkih pitanja ispričao zanimljivu priču o događaju starom gotovo tri mjeseca.


—Nakon što sam na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća postavio pitanje o zapošljavanju u gradsku upravu, glavni HDZ-ov operativac mi je toga dana na domjenku zaprijetio da ne diram njegove kadrove jer da me on ima u šaci. Ja se njegove prijetnje ne bojim. Takvi su proganjali moga djeda i pradjeda, ali ni oni nisu savijali leda. Na žalost, i danas imamo ljude koji bi progonili i zatvarali svoje politicke protivnike i novinare. Ja sam ovdje mogao postaviti pitanje za tog konkretnog skorojevica kako se bogati na racun sinjskih svetinja, preko Alka-marketinga. Javno mu porucujem da ga se ne bojim i da se vidimo na svibanjskim izborima — kazao je vijecnik Podrug.
Taj Podrugov istup, dr. Stipe Jukic, predsjednik Gradskog vijeca, nazvao je politickim govorom, a nije ga, kaže, prekidao upravo radi dokaza demokraticnosti na samom Gradskom vijecu. Jukic je tomu dodao da osuduje prijetnje, ako ih je bilo, ali je ponovio da Gradsko vijece nije mjesto za takve govore.
Podrug je uzvratio kako smatra da je upravo Gradsko vijece mjesto na kojemu je trebao iznijeti kako mu se prijetilo za pitanje koje je postavio kao vijecnik na istom Gradskom vijecu i ustvrdio da bi predsjednik Gradskog vijeca trebao štititi dignitet svakog vijecnika. Zakljucio je kako mu ne treba osobna zaštita jer drži da se može sam zaštititi, a sve skupa je iznio samo radi prikaza politicke razine konkretnog pojedinca.

Iako Podrug nije izrijekom spomenuo ni jedno ime, svako imalo upucen znao je da se radi o Mariju Arbanasu, politickom tajniku Gradskog odbora HDZ-a, koji povremeno nazoci sjednicama Gradskog vijeca, pa tako i ovoj, premda nije poznato u kojoj ulozi. Arbanas se takoder prepoznao u Podrugovim rijecima, te se na kraju obratio predsjedniku Jukicu rijecima: — Predsjednice, ja to demantiram. To je sve laž. Ja nisam bio na tom domjenku.
— Na toj sjednici uoci Božica ja sam postavio pitanje o broju zaposlenih u gradskoj upravi, njihovoj strucnoj spremi, radnim mjestima i da li se posljednjih godina zapošljava putem javnog natjecaja. Uocio sam, naime, da broj zaposlenih stalno raste, a natjecaja nema. Poslije te sjednice u hotelu "Alkar" održan je domjenak.

Sjedio sam za stolom sa svojim stranackim prijateljima iz HSLS-a. Ustao sam i došao do švedskog stola uzeti hrane. Prišao mi je Mario Arbanas. Poceo je nekakav razgovor o sportu, a zatim mi rekao kako je cuo da sam se propitivao o zapošljavanju u Gradu. Nastavio je da mi ne pada na pamet dirati u njegove kadrove jer da on o meni znade puno toga i da u svakom trenutku to može upotrijebiti. Bio sam zatecen njegovim rijecima, a on je nastavio sipati drvlje i kamenje na vijecnike HDZ-a govoreci kako su nesposobni i ne znaju reagirati. Da je on umjesto njih, nastavio je, na sjednicama Gradskog vijeca bilo bi posve drukcije, nas iz oporbe bi umirio i za nas se ne bi culo. Sve to odmah sam ispricao svojim prijateljima za stolom. I sada taj covjek kaže da ja lažem i to argumentira tvrdnjom da nije bio na domjenku iako ga je vidjelo bar stotinjak osoba — zakljucio je Podrug.

Novinarevo iskustvo

Mario Arbanas poznat je po svojim sklonostima, a iskustvo s njegovim podmetanjima i prijetnjama ima i potpisnik ovih redaka. Tako je pocetkom veljace izmislio i sa svog mobitela razaslao SMS poruku da sam nositelj liste i kandidat SDP-a za sinjskoga gradonacelnika, valjda u namjeri da me kompromitira. Na moj upit zašto, rekao je da to nije istina, a kada sam vidio poruku i to napisao u komentaru ispod kojega je, tehnickom pogreškom, ispao potpis, Arbanas mi je poslao poruku sljedeceg sadržaja:
"OK, želiš medijski rat. Imat ceš ga, a pocet cemo sa zonom i Nacionalom i onome što se dogodilo na sudu di te je pozdravio Željko Rogošic zajedno s tvojim jatacima. Pripremi se za one duševne boli što si nanio pojedinim ljudima. Grešku veliku radiš kad mene diraš. Ja cu se u odgovoru sigurno potpisat. A bit ce odgovora i to mnogo." Dio ove poruke za mene je enigma, ali je zato otvorena prijetnja jasno citljiva.
Kako je Mario Arbanas politicki tajnik Gradskog odbora HDZ-a Sinj, nije jasno jesu li ovi njegovi istupi i prijetnje provedba politike i zakljucaka tijela koje predstavlja. Ili je njegovo ponašanje samo najupecatljiviji dokaz da se grupa u Sinju interesno povezanih ljudi davno odmetnula od Sanaderova HDZ-a, ali su ostali u njemu i njime u Sinju vladaju jer im treba kao sredstvo za ostvarenje interesa.

Sinj, 19.03.2005 godine

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST HSLS-A OGRANKA SINJ U VEZI OSNIVANJA PODUZECA ZA UPRAVLJANJE GOSPODARSKOM ZONOM KUKUZOVAC


Gospodarska zona Kukuzovac (GZK) predstavlja najznacajniji razvojni potencijal Grada Sinja. Stoga je kvalitetna organizacija upravljanja Zonom preduvjet pokretanja razvojnih gospodarskih procesa s ciljem saniranja trenutno najveceg problema sinjskog kraja – nezaposlenost.
Prijedlog o osnivanju Društva s ogranicenom odgovornošcu za razvitak i upravljanje GZK, koji je sinjska vladajuca koalicija HDZ-HKDU putem Poglavarstva uputila Gradskom vijecu Grada Sinja, HSLS smatra nekvalitetnim i štetnim iz više razloga. O tome ce naši vijecnici iscrpnije govoriti na sjednici GV, a ovom prilikom isticemo samo tri kljucna argumenta za naš negativan stav o prijedlogu Poglavarstva:

1. Donositi odluku od krucijalne važnosti za svekoliki razvitak Grada Sinja, bez prethodne šire javne rasprave, HSLS smatra ishitrenim i neodgovornim potezom kojim se osobni interesi aktualne politicke vrhuške stavljaju ispred opceg interesa gradana. Iznimno je nekorektno i providno tako važnu odluku donositi uoci skorašnjih lokalnih izbora, jer povjerenje gradana Sinja na tim izborima mogu dobiti i neki novi ljudi – možda iz današnje oporbe, a možda cak i iz samog HDZ-a.

2. HSLS smatra da bi poduzece koje ce upravljati GZK trebalo biti u 100%-tnom vlasništvu Grada Sinja. Stoga se izriciti protivimo prijedlogu HDZ-a i HKDU-a po kojem bi tecinu vlasništva u poduzecu koje ce upravljati GZK trebala imati zagrebacka tvrtka IGH.

3. U najuspješnijim hrvatskim gospodarskim zonama, poput Varaždina i nama susjednog Dugopolja, invenstitori postaju vlasnici zemljišta na kojemu izgraduju gospodarske objekte. Postoje još deseci, slicnih uspješnih primjera. No nažalost, netko u Sinju ponovno «otkriva toplu vodu» pa predlaže model po kojemu bi Grad Sinj bio stalni vlasnik zemljišta u GZK, dok bi se potencijalnim investitorima ponudilo tek pravo gradenja na tom zemljištu. Teoretski – gotovo simpaticno. Prakticki – ova ce odredba tek dodatno motivirati normalne investitore da Sinj i dalje zaobilaze u širokom luku.

Stoga HSLS-ogranak Sinj poziva Gradsko poglavarstvo da povuce svoj ishitreni i nekvalitetni prijedlog, koji bi u slucaju prihvacanja mogao imati cijeli niz štetnih posljedica za naš Grad.


Predsjednik HSLS-a ogranak Sinj
Snježan Šentija

PRIMJEDBA NA PROSTORINI PLAN GRADA SINJA KOJI JE NA RASPRAVI OD 04.VELJACE 2005 GODINE


Prostorni plan Grada Sinja je temeljni dokument koji ce u mnogo cemu odrediti razvitak grada u buducnosti.
Sinjski HSLS zagovara rješenje koje stvara pretpostavke i okvir za svekoliki razvoj pri cemu u prvi plan stavlja razvitak infrastrukture kao pretpostavke gospodarskog razvoja. U tom smislu zalažemo se za izgradnju zaobilaznice Grada Sinja od Kukuzovca preko Radošica do izlaska iz grada.

Isticemo da je ovaj prijedlog prihvacen i ugraden u Strategiji i Programu prostornog uredenja Države te u Županijskom prostornom planu.Za realizaciju navedene zaobilaznice izdana je i lokacijska dozvola kojoj su prethodile razlicite suglasnosti za što su utrošena i odredena sredstva.Bitno je istaknuti da trasa navedene zaobilaznice ide preko neobradive površine u pretežito državnom vlasništvu što u konacnici utjece na manje troškove i bržu realizaciju.Uz trasu jednim dijelom prolazi cjevovod Sinj-Split-zalede i njenom realizacijom stvorili bi se uvjeti za urbanizaciju tog dijela grada Sinja .

Pored prometnog rasterecenja grada i blizine cvorišta Dugopolje na Auto cesti Zagreb-Split štite se poljoprivredne površine na uštrb kojih vec godinama ide širenje gradevinskog zemljišta bez ubiranja ikakvih prihoda na racun tog neizgradenog gradevinskog zemljišta.
Iako su celnici grada godinama obecavali rješavanje zaobilaznice preko Kukuzovca sad se zalažu za zaobilaznicu kroz sinjsko polje.Uvrštavanjem u Prostorni plan zaobilaznice cija trasa ide od Brnaza preko sinjskog polja s prikljuckom kod Curlina na cestu D-1 smatramo eklatantnim cinom nesnalaženja gradskog poglavarstva ili su na žalost ponovno opci interesi podredeni partikularnim interesima!

Isticemo da planirani pocetak trase tzv. desne zaobilazice grada Sinja okomito izlazi na cestovni pravac D-1 uz osnovnu školu i djeciji vrtic u Brazama nije dobio ni suglasnost mjesnog odbora Brnaze.

Kako navedeni prijedlog Poglavarstva nije planiran ni u jednom prostornom planu veceg ranga predlažemo da se isti briše iz prijedloga prostornog plana grada Sinja.

Završetkom izgradnje zaobilaznice od Kukuzovca preko Radošica stvorili bi se uvjeti prosperitetnog razvoja grada Sinja cija buducnost pripada realistima s jasnim vizijama.

Uvrštavanjem u prostorni plan druge, trece i ine zaobilaznice smatramo zamagljivanjem stvari od opceg interesa dosadašnjih «majstora» i narucitelja, koji su svojom dosadašnjom «aktivnošcu» grad Sinj u prometnom i gospodarskom smislu izolirali od ostatka Hrvatske!

Predsjednik HSLS-a Ogranak Sinj
Snježan Šentija


SINJSKI HSLS UPOZORAVA NA POTPISIVANJE UGOVORA GRADSKE VLASTI NA ŠTETU GRADA I GRAÐANA
Poslovni kompleks bazena
"darovan" Tim sportu

SINJ - Ugovor o ustupanju prava gradenja na kompleksu gradskog bazena Sinj izmedu Grada Sinja i tvrtke "Tim sport" iz Splita pravno je vrlo dvojben, njime nisu zašticeni interesi Grada i mislimo da je ugovor i pripadajuci mu dodatak gradonacelnik Mate Jukic potpisao u "trecoj brzini".

Ovo je na konferenciji za novinare izjavio Snježan Šentija, predsjednik sinjskog ogranka HSLS-a, nakon što je uspio doci u posjed tog ugovora. Osim Šentije novinarima su još govorili potpredsjednik ogranka Ante Poljak i tajnik Dragan Podrug.

Tvrdnju da u gradskoj vlasti ne znaju što rade, te time rade na štetu gradske imovine i gradana Sinja, Šentija je argumentirao podatkom da su u ovom slucaju Grad Sinj i "Tim sport" najprije potpisali dodatak osnovnom ugovoru, i to 31. ožujka ove godine, a dva dana poslije, 2. travnja 2004. godine, osnovni ugovor, što se vidi po datumu ovjere kod javnog bilježnika.

Iako se u bezbrojnim istupima naglašavalo da ce se bazen graditi preko koncesije, formalne radnje vodene su prema osnivanju prava gradenja koje Grad Sinj ustupa "Tim sportu". Splitska tvrtka ce, prema dobivenoj gradevinskoj dozvoli, izgraditi cijeli sportsko-poslovni kompleks i nad izgradenim objektima ce zasnovati vlasnicke odnose, osim nad samom školjkom bazena, kotlovnicom, svlacionicom i strojarnicom, koje ce koristiti 20 godina, a tada ce te sadržaje predati Gradu Sinju.

Osnovnim ugovorom je navedeno da ce bazen i prateci objekti biti u funkciji u ljeto 2003. godine, a do konca 2004. godine bazen je trebao biti natkriven. Dodatkom ugovora ti su rokovi prolongirani za dvije godine. Još je naglašeno da ce neispunjavanje rokova biti raskidni uvjet ugovora.

- Postavlja se pitanje kako ce se raskinuti ugovor ako "Tim sport" ne dovede do kraja izgradnju za koju je, hipotetski, u meduvremenu uzeo kredit i kao hipoteku založio dio izgradenih objekata i pripadajuce zemljište. U slucaju da ne može uredno servisirati kredit banka kreditor postaje vlasnik svega, a Grad Sinj oštecenik. Zato mi na vrijeme sugeriramo da se novim dodatkom ugovoru onemoguci stavljanje pod hipoteku bilo kakve gradske nekretnine na kompleksu gradskog bazena prije nego cijeli kompleks bude izgraden i dobije uporabnu dozvolu - kaže Šentija.


PRIPĆENJE ZA JAVNOST U POVODU UREÐENJA JAVNIH POVRŠINA

Potaknuti raspravom na sjedici Gradskog vijeca o idejnom rješenju za uredenje javih površia grada Sinja, a prije svega katastrofalnom i neodrživom situacijom u užem gradskom središtu, smatrali smo potrebnim jasno i nedvosmisleno izraziti stav sinjskog HSLS-a o toj temi.

Za razliku od najvitalnih sinjskih problema, primjerice oživljavanja devastiranog gospodarstva, koji se moraju rješavati sustavnim i dugorocnim mjerama, smatramo da se ovaj problem koji smeta velikoj vecini Sinjana može riješiti brzo i efikasno, a da rješenje bude prihvatljivo svim zainteresiranim korisnicima.

Po našem mišljenju problem je u nezainteresiranosti i nekompetenciji aktualne gradske vlasti i u neradu nadležnih gradskih komunalnih službi. Naime, gradska koalicijaka vlast HDZ-HKDU nije spremana, a mi mislimo da nije ni sposobna donesenu Odluku o korištenju javnih površina sprovesti u djelo, pa u jednom opcem neredu, godinu dana prije lokalih izbora, pokušava podilazeci vlasinicima štandova i štekata, gurnuti problem pod tepih, a sve na uštrb vizualnog izgleda uže gradske jezgre.

Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeca sasvim se razotkrila dvolicna politika gradskih Vlasti. Naime, dugi niz godina u Gradskom vijecu raspravlja se o potrebi smanjena dopuštenog broja redova štekata na pijaci i u ulici A.K. Miošica, na tragu cega je i prihvaceno idejno rješenje o uredenju javnih gradskih površina arhitekta Ive Vojnovica. Nasuprot tomu, dalo se primjetiti da vlasnici poslovnih prostora nisu upoznati sa takvim odlukama , nego ima se, ocito, obecavalo nešto sasvim drugo, a za pokušaj operacijonalizacije spomenutih odluka inplicitno se optuživala oporba.

Vezano za eventualno vracanje štandova na šetalište Alojzija Stepinca smatramo da zbog visokog estetskog izgleda i nedovoljne širine ove lokacije, to nije primjereno. Apsolutno smo svjesni postojecih problema legalnih vlasnika štandova koji se ocituju u smanjenju njihovog dnevnog prometa, a u koje su došli dijelom zbog manje atraktivne lokacije na kojoj se nalaze , a po nama najviše radi nerada nadležnih gradskih službi koje toleriraju ilegalno postavljene štandove na potezu od pijace do peškarije. Kada bi se deložirali ilegalci i time ukinula nelojalna konkurencija, tada bi i postojeca lokacija za legalne vlasnike štandova bila puno prihvatljivija, kao i alternativna lokacija na trgu dr. Franje Tudmana koja je tadoder obuhvacena idejnim rješenjem, a sve do izgradnje nove ili rekonstrukcije postojece gradske tržnice.

Sinjski HSLS smatra da je sinjska pijaca i njoj najbliže ulice ogledalo grada i odraz svih Sinjana. Nadalje smatramo da je aktualna gradska vlast HDZ-HKDU katastrofalan vlasnik gradske imovine, jer ne samo da tolerira prekapacitiranost štekata nego niti ne ubire porez za korištenje javne površine na temelju izdatih rješenja. U tom smislu sugeriramo poglavarstvu da naplatu poreza za korištenje javnih gradskih površina obavljaju jednom tjedno cime bi se izbjegla velika dugovanja pojedinih vlasnika. Mi se zalažemo da se odluke Gradskog vijeca koje smo mi kao vijecnici HSLS-a potencirali sprovode u djela, a ne da ostanu mrtvo slovo na papiru. Zalažemo se da dosljednu primjenu idejnog rješenja arhitekta Ive Vojnovica koji je usuglašen s konzervatorskim zavodom u kojem se ukazuje na potrebu uklanjanja treceg reda štekata, korištenja prirodnih materijala, boja tendi i naslonjaca, za stolice, kako bi se uskladili s proceljima kuca, zatim na nužno oslobadanje prostora oko fontane, kako bi u konacnici sinjska pijaca i susjedne ulice poprimile karakteristican izgled za dalmatinske urbane sredine.

Podsjecamo gradsku koalicijsku vlast HDZ-HKDU da u važecoj odluci o korištenju javnih površina takstativno stoji:

cl.10. Zabranjeno je korištenje vece javne površine od dozvoljene
cl.11. Zabranjuje se postavljanje pokretnih stvari na nacina da zatvaraju izloge i ulaze u susjedne poslove prostore

Na kraju postavljamno pitanje aktualnoj gradskoj vlasti da li ce provoditi odluke Gradskog vijeca ili ce i dalje tolerirati ovo neprihvatljivo stanje?


Otvoreno pismo gradonacelniku Grada Sinja gospodinu Mati Jukicu

KAMATE NA PREDIZBORNI ASFALT


Gospodine gradonacelnice,

dok ovih dana bruji Grad o novim neplaniranim troškovima u iznosu od 2.500.000,00 kuna, Vi i gospodin Damir Talaja «mudro» šutite. Razumljivo je što oporbu niste upoznali s ovim «darovima» koje donosite u gradski proracun , ali porazno je što o tome nisu upoznati ni clanovi Vašeg poglavarstva kao ni koalicijski partneri.

HSLS nikada nece šutjeti kada su u pitanju interesi grada, pa Vam u tom kontekstu postavljam javni upit; "Jesu li te gradske price istinite". Podsjecajuci Vas o cemu je rijec , ukoliko nešto krivo navedem pozivam Vas gospodine Jukicu da me u javnom odgovoru kojeg ocekujem ispravite.

Dakle, uoci lokalnih izbora 1997. godine kada ste Vi postali gradonacelnik, sklopljen je ugovor izmedu Grada Sinja i Poduzeca za ceste i ILBAU Hrvatska o asfaltiranju oko 72 000 metara kvadratnih nerazvrstanih cesta. Ispostavljeni racun u iznosu od 5.400.000,00 kuna platili ste, unatoc protivljenju i upozorenju vijecnika HSLS, iz namjenskih sredstava kreditnog zaduženja realiziranog 1999. godine.

Zbog nepodmirenja racuna u zakonskom roku ovih dana Gradu Sinju stigao je racun za kamate u iznosu od 2.500.000,00 kuna. To je posljedica pravomocne presude dugogodišnjeg spora za kojeg ste znali vjerojatno samo Vi i gospodin Damir Talaja. Kako ste s gospodinom Talajom izravno odgovorni za nastalu štetu od 2.5 milijuna kuna pitam Vas hocete li taj racun Vas dvojica solidarno podmiriti ili cete taj «sitniš» pokušati rješiti rebalansom gradskog proracuna . Ne sumnjam da cete izabrati ovu drugu opciju, no hocete li u tome uspjeti ovisit ce o (ne) moralu vijecnika iz Vaše stranke HDZ-e i koalicijskih partnera iz HKDU.

HSLS ce na prvoj slijedecoj sjednici Gradskog vijeca predložiti da se sredstva u iznosu od oko 25 milijuna kuna koja ce Grad Sinj ostvariti temeljem Zakona o Brdsko–planinskim podrucjima koriste iskljucivo u komunalno opremanje radne zone Kukuzovac, jer smo uvjereni da biste i taj novac ponovo namijenili u predizborne svrhe za Vaš o(p)stanak na vlasti, kako ste to ucinili i s glavninom kredita za kojeg ste zadužili grad.

Predsjednik HSLS Ogranak Sinj
Snježan Šentija


11.08.2003. godine

Otvoreno pismo gradonačelniku Grada Sinja gospodinu Mati Jukiću

 

Gospodine gradonačelniče,

obracam Vam se s nadom da ce te ovoga puta prihvatiti sugestije sinjskog HSLS-a i izbjeci štetne posljedice koje su za grad Sinj nastale Vašim dosadašnjim ignoriranjem naših dobronamjernih kritika i prijedloga.

Podsjecam Vas da ste još 1998 godine krenuli u infrastrukturne projekte koji su trebali rezultirati izgradnjom mnogostupa u Turjacima, Glavicama i Karakšici, kanalizacije u ulicama Nikole Tesle, fra. Filipa Grabovca, Domovinskog rata, Šumarski put, Miljenka Buljana, kanalizacije uz Dalmatinku i precistaca otpadnih voda. Tim projektom trebala je biti rješena i vodoopskrba gornje zone Gljeva, Obrovca, Bajagica i Cacijinog Doca, te uredenje nerazvrstanih cesta. Za to ste predvidjeli potrošiti 50 milijuna kuna, naravno kreditnih sredstava.

Vjerujem da se još živo sjecate upornih upozorenja vijecnika HSLS-a koji su Vam sustavno ukazivali da grad Sinj, temeljem predstojece zakonske regulative, ne može uci u toliko kreditno zaduženje i da Ministarstvo financija jednostavno nece izdati jamstvo na toliki iznos. Na naše argumente Vi ste dokono odgovorili da mi do duše nacelno jesmo u pravu, ali da ce sve biti u redu jer ste „Vi i Talaja se dogovorili s Škegrom“. No Škegro je ipak poštovao Zakon, a ne Vašu i Talajinu logiku, pa je Ministarstvo financija izdalo jamstvo tek na 23 milijuna kuna.

Tada je svima, pa cak i Vama i Talaji, postalo jasno da je 50 milijuna kuna još jedno u nizu Vaših virtualnih obecanja i da ce kredit za planirane infrastrukturne zahvate iznositi „samo“ 23 milijuna kuna. HSLS je tada predložio da se promjeni plan uladanja i da se glavnina kreditnog iznosa investira u izgradnju radne zone Kukuzovac. Smatrali smo kao i što danas smatramo da ta investicija treba biti gradski prioritet jer bi njen efekt bio otvaranje novih radnih mjesta, drugi-dodatno punjenje gradskog proracuna kao konacan rezultat treci-definitivno rješavanje svih navedenih gradskih komunalnih problema.

Predlagali smo to gledajuci kako nicu novi gospodarski objekti u Dicmu i Dugopolju, nadajuci se da je sinjska vlast, a ne samo oporba spremna nešto nauciti od naših susjeda. No Vi niste tako mislili, a bilanca nam je nažalost svima vrlo dobro znana-Sinj nije dobio gospodarske objekte i nova radna mjesta dok su se mnoga gasila, ali na žalost i mnogostupi su nedovršeni, kanalizacija takoder, precistac ne radi, prilazi školama su neasvaltirani, vodovod ne izgraden,... Jedini nepobitni i definitivni ucinak Vašeg i Talajinog projekta je dug grada Sinja-deset godina po cetri milijuna kuna.

Nažalost ova Vaša greška ne može se ispraviti. Toga sam svjestan, ali Vam pišem s nadom da necete pociniti novu. Naime nedavno je na snagu stupio Zakon o Brdsko-planinskim podrucjima u koja je uvršten i grad Sinj. Nije poznato jeste li prilikom donaošenja tog Zakona kojim slucajem zalutali na svoje zastupnicko mjesto u Hrvatskom saboru.

Stoga sam Vas slobodan izvjestiti da ce temeljem tog Zakona u sljedecedvije godine proracun grada Sinja biti „deblji“ za oko 25 milijona kuna.

HSLS Vam još jednom predlaže-uložite taj novac u opremanje radne zone Kukuzovac, i na taj nacin stvorite predpostavke za razvijanje poduzetnickih aktivnosti, otvaranja novih radnih mjesta i konacno poštedite gradane Sinja bajki o golf-terenima i Air parkovima.

S poštovanjem,
Predsjednik HSLS Ogranak Sinj
Snježan Šentija