NOVOIZABRANA PREDSJEDNICA HSLS-a

 

Mislite da su LS-ovci tako priznali da su oni pogriješili?

– Ne, ne može nikad biti kriva samo jedna strana. Budiša je pljeskao Kramariću i on njemu. U svakom slučaju svjesni smo da do raskola nije smjelo doći i da bi bilo bolje da smo se i ranije ujedinili. A činjenica da ni HSLS ni LS nisu dobro stajali na političkom tržištu dio je pragmatičnih razloga u prilog našem ujedinjavanju. Hrvatski građani uopće nisu mogli razlikovati te dvije stranke, naš govor i ideje bili su isti.

Dio članova LS-a nije mislio da se radi o istim strankama pa se nisu željeli priključiti HSLS-u?

– Bilo je predviđeno da dvadesetak posto njihovih članova neće to htjeti. Kada je Ivo Banac svojedobno predlagao da se LS po modelu Libre utopi u HNS upravo je taj postotak LS-ovaca to podržavao. Prihvaćen i dio naših ideja.

Prije devet godina razišli ste se na pitanju koalicije s HDZ-om, je li se u međuvremenu promijenio HDZ ili liberali?

– HDZ se svakako promijenio. Mi smo bili u koaliciji sa SDP-om i tako pomogli da HDZ izgubi izbore i danas mislim da je to bila dobra odluka. HDZ je trebao prijeći u opoziciju kako bi doživio određenu transformaciju. Tko je nekad mogao zamisliti da će sada HDZ govoriti »Hristos se rodi«, a podsjećam da je Budiša to kazao još kad je kao potpredsjednik Sabora posjetio srpsku nacionalnu manjinu. HDZ je pristao i na suradnju s Haškim sudom. Premijer Ivo Sanader rekao je na našem saboru da su u sadašnjoj koaliciji prihvatili i dio naših ideja.

Zašto ste željeli postati predsjednica HSLS-a?

– Predsjednica sam do novog sabora najkasnije u srpnju, a izabrana sam na osnovu dogovora vodstava dviju stranaka da to bude osoba prihvatljiva i jednima i drugima.

Kakav će ubuduće biti Budišin utjecaj u HSLS-u?

– Budiša nije običan clan. Dugo je bio predsjednik stranke koji je učinio puno više dobrog nego lošeg. Sjetite se da smo pod njegovim vodstvom postali najjača opozicijska stranka.

Da, ali pod Budišinim ste vodstvom i na zadnjim izborima osvojili svega dva mandata?

– Kažem bilo je i dobrog i lošeg. Budiša je vrijedan član HSLS-a.

Jeste li bili ljubomorni što se na saboru puno više pljeskalo Budiši nego vama?

– Nisam mjerila pljesak. Bila sam u prvom redu zadovoljna što su LS-ovci pljeskali Budiši i on njima.
-Cilj – preći prag-

Na saboru vam je nametnuta velika obveza jer su neki poput potpredsjednika stranke Stanka Zrilića tvrdili da samo malo nedostaje pa da HSLS na idućim izborima dobije desetak posto glasova?

– Nisam tako jako optimistična. Cilj mi je preći prag u svim izbornim jedinicama što bi HSLS-u donijelo 10 zastupničkih mjesta. Ne možemo u kratkom roku postati prva opozicijska stranka, jer liberali ni u drugim zemljama nisu veliki, ali su značajne stranke bez kojih je teško formirati vlast. S tim da ne mislim da je nužno da HSLS bude u vlasti.

Na vašem su saboru bili ključni ljudi parlamentarnih stranaka, ali kao malo koja stranka HSLS se već opredijelio za partnere na idućim izborima?

– Premijer Sanader vrlo rijetko ide na skupove drugih stranaka, međutim kod nas je bio. Jednako kao i predsjednici HSP-a i HSS-a, a posebno mi je drago da je gost sabora HSLS-a bio i predsjednik glavnog odbora SDP-a Tonino Picula, jer s njima nakon izlaska iz koalicije nismo imali nikakve kontakte.

Ali Picula je uzalud dolazio jer ste se vi već odlučili za HDZ?

– Mi smo i na saboru rekli da ćemo biti pouzdan koalicijski partner. Račan nas je optuživao da to nismo, ali HSLS je tada otvarao teme za koje, pokazalo se kasnije, senzibilizirana cijela javnost. Primjerice pitanja poput Savudrijske vale, NE Krško i preširoko shvaćene zapovjedne odgovornosti na kojima je i pala Račanova vlada. Ali ne zamjeram Račanu što nije znao funkcionirati u koalicijskoj vladi jer je to bila prva vlada takve vrste. HSLS nije zatvorio vrata SDP-u, no mi, s obzirom na to da je Račan najavio da se više neće kandidirati za predsjednika, ni ne znamo tko će voditi tu stranku. A HSLS ima problem vraćanja birača i time ćemo se ubuduće baviti, a ne izborom partnera dvije godine prije izbora. Dakle, vaše tumačenje nije točno.

Ali, vaši se čelni ljudi u dilemi Sanader ili Račan redovito opredjeljuju za aktualnog premijera?

– I građani se u anketama izjašnjavaju da je Sanader kvalitetniji premijer nego što je bio Račan. Ne prodajemo svjetonazor...

Međutim, koliko god imali pozitivno mislili o Sanaderu, HSLS ima vrlo loše mišljenje o rezultatima njegove Vlade. Kako je Sanader rekao da je smijenio Vesnu Škare-Ožbolt zato što je navodno kritizirala Vladu, da je HSLS ima svojeg ministra on bi već davno bio izbačen, uzimajući u obzir što ste dosad sve izgovorili o Vladi?

– Ne zaboravite ni da HSLS nije želio dati ministra zato što smo imali samo dva zastupnika. A i ne prodajemo svjetonazor za fotelje. Mi govorimo o programima na kojima treba raditi kao što smo to činili i u Račanovoj vladi. Ne pada nam na pamet utopiti se u HDZ jer nismo htjeli ni u SDP. Nismo mi potpora Sanadera samo da bismo mogli kazati – da, tako je. Podsjećam na naše konstruktivne prijedloge od kojih je dio i prihvaćen poput neposrednog izbora gradonačelnika, financijska decentralizacije i veća osjetljivost prema nacionalnim i svim drugim manjinama kao što su invalidi. Nećemo biti puki dizač ruku...

A ja ću vas podsjetiti što su vodeći ljudi HSLS-a o Vladi govorili u protekle dvije godine. Vlada se više želi svidjeti Europi nego građanima. Nije ispunila predizborna obećanja o pokretanju Hrvatske. Nema nikakvog pomaka u poboljšavanju životnog standarda. Država je opterećena velikim brojem siromašnih ljudi i tako dalje. Zvučali ste kao Račan u svojim najboljim danima, a ne kao Sanaderovi partneri?

– Nismo samo kritizirali nego smo ponudili i rješenja. Uočili probleme i tražimo od partnera da barem djelomično usvoji naša rješenja, nećemo biti puki dizač ruku u Saboru.

Hoćete li ubuduće smanjiti kritičnost prema Vladi?

– Inzistirat ćemo na svojim programima. Centar izvrsnosti za poduzetnike u svrhu je njihove pripreme za uvjete koji će vladati u EU. Zalažemo se i za poticanje stranih ulaganja i privatizaciju državnih poduzeća na način da se ona prvo restrukturiraju u manja i onda prodaju na burzi kako bi i građani od toga imali koristi. Dosad su se ta poduzeća privatizirala tako da su radnici završili na ulici, a usluge su bile skupe.

-INTERVJU SA ÐURÐOM ADLEŠIC

 

VL: Iako je HSLS partner HDZ-u, često kritizirate Vladu. No u raspravama o premijerskim kandidatima dajete podršku Ivi Sanaderu. Odakle takva "ljubav"?

ADLEŠIĆ: I kad je partner u vlasti, stranka ima pravo upozoravati na slabije točke u radu Vlade. Iako HSLS nema ministra u Vladi, dijelimo odgovornost za njezin rad. Žao nam je što pad nezaposlenosti nije i veći, što kasne razvojni programi i reforme, što su promjene u gospodarstvu spore... No tek smo na pola mandata, a u drugom dijelu tražimo od HDZ-a snažan zaokret prema gospodarstvu. Sanaderova je kvaliteta što prihvaća kritiku partnera, iako mu sigurno nije drago kad ga kritiziramo. To je drukčije iskustvo od onoga što smo imali u prošloj vlasti. U Račanovoj se koaliciji kritika doživljavala kao rušenje.

VL: Iako govorite da on nije vaš premijerski kandidat, Radimir Čačić priželjkuje partnerstvo s HSLS-om. Je li to zbog istraživanja koja pokazuju da rejting HSLS-a raste?

ADLEŠIĆ: Čačić je iskusan političar koji je na lokalnim razinama prepoznao naše projekte i zna cijeniti rezultate. Rast rejtinga HSLS-a nije slučajan. U to je uloženo puno truda i rada, a pred nama je ujedinjenje s LS-om do kraja godine i potom vraćanje birača, pogotovu apstinenata.

VL: S obzirom na to da Račana ne kanite podržati, hoće li HSLS-u biti prihvatljiviji premijerski kandidat Sanader ili Čaćić?

ADLEŠIĆ: Nikad ne govorim ki bi da bi. Zasad imamo premijera. O svemu ostalom nakon izbora. Zasad se pokazuje da je naše partnerstvo s Čaćićem na lokalnoj razini donijelo dobre rezultate, a s HNS-om dijelimo prostor na centru.

VL: S obzirom da ste bili HSLS-ova predsjednicka kandidatkinja, biste li bili i kandidatkinja za premijerku?

ADLEŠIĆ: Već sad imamo viška kandidata. Čeka me ozbiljniji posao: ujedinjenje liberala i povratak povjerenja birača.

VL: Buduci da ni vi ni Čehok niste prihvatili Sanaderovu ponudu da udete u Vladu, jeste li spremni nakon sljedecih izbora biti ministrica?

ADLEŠIC: Nismo prihvatili ponudu zato što po našoj logici stranka sa dva zastupnika ne treba imati ministra. Ako u sljedecem mandatu stranka bude jača, ako bi imala, npr., 10 zastupnika, što nije nemoguće, HSLS ce dati ministra. Tko ce to biti, odlučit će stranka. Bitno mi je da Vlada poboljša standard, a ne da ja budem ministrica. Želimo da HSLS uspije, a ne da sljedeći predsjednik stranke bila to ja ili netko drugi bude onaj zadnji koji će ugasiti svjetlo.

VL: Rekli ste da se u HSLS-u nikad neće zaboraviti što je Račan učinio Budiši. Znači li to da se više ne može dogoditi da završite u kombinaciji sa SDP-om?

ADLEŠIĆ: To je bila prva koalicijska vlast u povijesti i manjkalo nam je iskustva. No trebalo je naučiti poštovati različita mišljenja u istoj vladi. Kad je riječ o SDP-u, treba najprije vidjeti tko će biti predsjednik, jer kod njih imamo premijeru kandidata kako za hrvatskog premijera, tako i za predsjednika stranke.

VL: Danas, kad su ponovno otvorene teme poput sporazuma Račan-Drnovšek, je HSLS pogriješio što je predugo ostao u toj koaliciji?

ADLEŠIC: Možda i jesmo. No ne može se nakon prvog nesporazuma otići. Ostali smo dok nismo bili sigurni da ne možemo utjecati na odluke, ali da bez obzira na to snosimo odgovornost za njih. Ni na jednu stvar iz, npr., slovenskog paketa, u kojemu su Ljubljanska banka i Piranski zaljev, kao ni na problem zapovjedne odgovornosti, nismo mogli utjecati, a sve su to bile krizne točke. Sad se vidi da smo bili u pravu i da nas je Račan više uvažavao, bilo bi manje propusta. Koalicija sama po sebi nije bila pogreška jer HDZ iz tog vremena nije bio adekvatan partner.

VL: Hoće li ujedinjavanje HSLS-a i LS-a osigurati opstanak liberala?

ADLEŠIC: Apsolutno hoće. Posao kojeg smo se prihvatili pokazuje našu političku zrelost. Ovim dajemo doprinos grupiranju scene, a nadam se da će na sljedeće parlamentarne izbore izaći manje stranaka, ali više ozbiljnih.

Mladenka Šaric (VECERNJI LIST)

-NIKOLA TOMAŠEVIĆ O ALCI-

"Novi gradonačelnik Sinja (Nikola Tomašević) je izrazito kritičan prema događanjima u VAD-u i Alci 2001 godine."

Moja osnovana primjedba bila je da je to nepridržavanje odredbi Statuta. Alka ne smije biti pod ničijom političkom kontrolom. Alku treba vratiti alkarima. Jedina šansa da se ona depolitizira i da je sačuvamo za generacije koje dolaze jest da se dade na upravljanje alkarima.

"Kojim alkarima?"

"VAD se sastoji od članova koji obnašaju funkciju u Alci. U prvoj skupini su stari alkari, alkari iz postojeće alkarske čete, alkarski momci, članove Uprave. Druga skupina bili bi počasni članovi, a u trecoj bi se po elektorskom principu medu širokim članstvom biralo 50-ak ljudi svake četiri godine na izbornoj skupštini. Svi oni zajedno, njih 100-tinjak, na središnjoj izbornoj skupštini trebali bi birati organe i dužnosnike Alke. Bez toga Alka više nikada neće biti prava, a prostor Europe otvara Alci neslućene mogućnosti."

"Alka nije bila sastavni dio programa Preporoda."

"Alku nismo htjeli spominjati kako je ne bismo politizirali, osim u jačanju turistickog proizvoda Sinja. Alka je za nas kulturna, povijesna, turisticka atrakcija, ali ne i politička igra. Kažu nam da smo koalicija lijevih stranaka, što nije točno. Narod je tražio i dobio promjene".

"Kao nezavisni kandidat šest stranaka Preporoda za gradonačelnika ste postali jer su se znali Vaši stavovi o depolitiziranoj Alce iz 1990 kad ste izabrani za vojvodu"

"Bilo je to vrijeme previranja, postojao je cijeli plan razbijanja alkarske čete, imenovanja vojvode, pravi puč u VAD-u. Došli su mi gradonačelnik Zagreba Boris Buzančić, gradonacelnik Splita Onesin Cvitan i Antun Vrdoljak i rekli su mi: 'Moraš pronaći 11 alkara i spasiti Alku!' Tuđman je ovlastio Vrdoljaka da spriječi puč. Mogu posvjedočiti da je Franjo Tuđman spasio Alku, podržao me bez rezerve. Kad sam sa sinjskim čelnicima ušao u njegov ured, on mi je s vrata rekao: 'Vojvodo, ne pitam te iz koje si stranke! Ostani na čelu alkara! Ali, odgovoran si za Alku. Dok si vojvoda, nemoj biti ni u jednoj stranci!' A ja sam to vec učinio. Alka je za mene bila uvijek iznad politike. HDZ-u i Mati Jukiću dogodilo se ono što se jednom moralo dogoditi, ljudi su rekli da im je dosta. Od 1980. do 1990 bio sam član Uprave i potpredsjednik VAD-a. Dobro sam radili bez profesionalaca. Nova vlast koja je 1991. ušla u VAD zatekla je žiro-račun s mnogo novca, atraktivne poslovne prostore u Zagrebu, uvjete za restauraciju nošnji, uniformi i oružja."

"Ipak, 1993 godine Tomašević je smijenjen"

"Znao sam da će na čelo Alke biti postavljen aktivni generala HV-a Mirko Norac. Čestitao sam mu na izboru i ponudio mu pomoć. Moja pomoc nije prihvacena. Suprotno nekim interpretacijama, Ivo Sanader, tadašnji Tuđmanov suradnik, nije utjecao na moju smjenu. Zahvalio mi je na svemu što sam učinio za Alku. Nakon 1993. ostao sam član VAD-a, ali nisam dolazio na skupštine."

"Boško Ramljak vođa je momačke čete, a njegova koalicija HČSP-HB izgubila je na izborima."

"Može Ramljak misliti da je Preporod komunistička opasnost za Sinj, ali narod je rekao svoje. Ne vjerujem da će koalicija desnih stranka pokušati voditi neku svoju politiku u VAD-u. Očekujem da HDZ-ova opcija, koja je dosad bila na vlasti, bude konstruktivna oporba". "Aktualna vlast i ja kao gradonacelnik nećemo se miješati u unutrašnje stvari alkarskog društva. Nisam sklon nikakvim prevratima u Alci. Do Alke ima samo dva mjeseca. Treba se pripremiti za Skupštinu VAD-a, kako bi Alka odražavala stvarni duh naroda ovoga kraja." Vjerujem da je moguće da se na Alci nadu predsjednik Mesić, premijer Sanader, hrvatski dužnosnici i veleposlanici SAD-a, Velike Britanije, Francuske, Rusije.

"Ako nova vlast u Sinju ne napravi pomak u gospodarskom životu grada koji danas ima 2500 nezaposlenih, ništa nismo učinili. Alka treba biti proizvod gospodarski, socijalno-kulturno i politički sređenog grada. Sinju treba konkretni projekti zapošljavanja, poput izgradnje radne zone u Kukuzovcu, Doma umirovljenika, nogometnog stadiona, gradske tržnice. Predsjednik Mesić kao pokrovitelj Alke ne samo da je dobrodošao nego je osobito drag gost i prva osoba koja treba biti pozvana. I premijer Sanader, i predsjednik Sabora Šeks i drugi državni dužnosnici. Ne mogu znati hoće li pojedinci Alku opet htjeti zloupotrijebiti, ali znam da ce se gradska vlast tomu oštro suprotstaviti",

kaže Nikola Tomašević.

Zeljko Rogošić (NACIONAL)