HSLS polazi od načela da je slobodna samo ona zajednica u kojoj je slobodan i siguran svaki pojedinac. To znači da HSLS zastupa stajalište da je pojedinac najveća vrijednost.
On mora svojim temeljnim pravima biti zaštićen od ideologijske i pravne prinude.
(Temelja načela HSLS-a)

Vođen liberalistickim načelima slobode pojedinca, ljudskih prava, političkih sloboda, parlamentarne demokracije s trodiobom vlasti, slobodnog poduzetništva i tržišnog gospodarstva temeljenog na privatnom i mješovitom vlasništvu te socialne skrbi za nemoćne i radno nesposobne, HSLS je uobličio svoj politički program pod imenom Program slobode.

Od osnivanja do danas HSLS je bio i ostao vjeran tim načelima. Svojom dosljednošću uvjek je težio biti primjer drugima, kako strankama tako i pojedincima, a osim po datumu osnivanja, HSLS je i u mnogočemu drugome bio prvi.

1.

1990.- višestranački izbori

Na prvoj godišnjoj skupštini HSLS se statutarno reorganizira osnovavši Malo Vijeće kao operativno-izvršno tijelo i Veliko vijeće kao političko tijelo Stranke; za Predsjednika je izabran Dražen Budiša (ožujak).

HSLS postaje parlamentarna stranka sa 3 zastupnika.

HSLS potiče osnivanje Koalicije narodnog sporazuma, kao građanski centar između reformiranih lijevog SKH i desnog HDZ-a.

Koaliciju narodnog sporazuma čine: HSLS (Dražen Budiša), SDSH (Antun Vujić), HKDS (Ivan Cesar), HDS (Marko i Vlado Veselica) i nestranačke osobe poput Savke Dabčević-Kučar i Mike Tripala.

HSLS upućuje prvi pridjelog o proglašenju samostalnosti Republike Hrvatske Hrvatskom saboru i Predsjedništvu Republike Hrvatske pod nazivom Prijedlog za donošenje povelje o samostalnosti Republike Hrvatske i za evropsku soluciju jugoslavenske krize. (rujan)

2.

1991.- početak rata

HSLS poziva svoje članstvo na obranu i ukljucenje u Domovinski rat.

HSLS potice osnivanje ratne Vlade demokratskog jedinstva u cijem radu ce i sudjelovati.

Liberalna Internacionala, na poticaj HSLS-a, kao prva meðunarodna stranacka organizacija, traži meðunarodno priznanje Hrvatske.

3.

1992.- odstupanje iz vlasti u ime načela

HSLS istupa iz Vlade demokratskog jedinstva zbog neslaganja s pristankom Predsjednika Tuđmana da na jednoj trecini međunarodno priznatog, hrvatskog državnog prostora u koji je ušao UNPROFOR, budu suspendirani hrvatski zakoni. (veljaca)

HSLS izlazi na predsjednicke izbore sa svojim kandidatom, Draženom Budišom koji osvaja 22,29% glasova, odmah iza Franje Tuðmana s 57,83% glasova. (kolovoz)

Nakon izbora za Zastupnicki dom Hrvatskog državnog sabora, HSLS sa 14 zastupnika postaje najjaca oporbena stranka i druga stranaka po snazi u Hrvatskoj, što dugo vremena ostaje. (kolovoz)

HSLS postaje pridruženi clan Liberalne inernacinale (LI) - prvi puta jedna politicka stranka iz Hrvatske postaje clanicom neke meðunarodne organizacije.

4.

1993.- glas protiv hrvatsko-muslimanskog rata

Na izborima za Županijski dom Sabora i ujedno za lokalnu upravu i samoupravu HSLS ucvršcuje svoj položaj druge najjace stranke u Hrvatskoj s 28,19% glasova, a osvaja i vlast u deset velikih i srednjih gradova.

Na svom 4. saboru HSLS prvi put javno, izravno i kriticki progovara o hrvatsko-muslimanskom ratu; svojim stavovima o toj tragediji, HSLS se namece i kao meðunarodno uvažavani korektiv službene hrvatske politike te tako pripomaže Washintonskom sporazumu i okončavanju hrvatsko-mulslimanskog rata.

HSLS, kao prva stranka iz Hrvatske, postaje pridruženom clanicom ELDR (European Liberal, Democrat and Reform Party), a MHL postaje pridruženi clan IFLRY (Internatinal Federation of Liberal Radical Youth).

5.

1994.- HSLS o rješenjima za probleme u Hrvatskoj

HSLS na svojem 5. saboru donosi rezolucije o srkbi za okoliš, o korupciji i mjerama protiv zlouporabe vlasti, to o gospodarskom stanju u Hrvatskoj i mjerama poticanja gospodarskog razvoja.

HSLS dobiva status punopravnog člana Liberalne internacionale.

6.

1995.- prvi u Kninu

Nakon oslobodilacke akcije Oluja, predsjednik HSLS-a prvi politicar u osloboðenom Kninu - stiže prije Predsjednika Države.

HSLS prvi upozorava na kršenje ljudskih prava na osloboðenim podrucjima. (Globus, kolovoz)

7.

1996.- početak borbe protiv politickog monopola

Na 6. saboru Stranke HSLS izabire novo vodstvo s Vladom Gotovcem kao predsjednikom te donosi temeljnu rezoluciju: Monopol vlasti - bitna zapreka sveobuhvatnom razvoju Hrvatske.

Na temelju rezolucije 6. sabora, vodstvo HSLS-a zapocinje razgovore s vladajucom strankom o mogucoj suradnji na svim razinama državne vlasti- Veliko vijece vecinom glasova oslucuje da se pregovori ne nastave.

Dolazi do zagrebackog slucaja - HSLS kao pobjednik na izborima u Gradu Zagrebu predlaže 4 gradonacelnika, ali Predsjednik Tuðman ih sve redom odbija potvrditi.

8.

1997.- frakcija

HSLS izlazi na predsjenicke izbore sa zajednickim kandidatom više stranaka (HSLS-a, HSS-a, IDS-a, ASH. DA, SDAH i ZS-a), Vladom Gotovcem koji osvaja 17,56% glasova.

Na 7 saboru Stranke, HSLS za predsjednika izabire Dražena Budišu, a Vlado Gotovac sa svojom frakcijom napušta HSLS.

9.

1998.- stvaranje "šestorke"

Stvaranje oporbene šestorke (HSLS, SDP, HSS, HNS, LS i IDS) obilježava politicki život u Hrvatskoj.

HSLS na svom 8 saboru donosi rezolucije: S povjerenjem u buducnost socijalne i liberalne Hrvatske - razvojem i novim radnim mjestima do višeg standarda, Rezolucije o hrvatskom školstvu, Rezolucije o položaju mladih u Republici Hrvatskoj; Deklaraciju: Republika Hrvatska - ideja i politicki otklon od dvaju totalitarizama 20. stoljeca te Izjavu o Europi bez mina.

10.

1999.- koalicija HSLS-SDP

HSLS sklapa Koalicijski sporazum sa SDP-om za zajednicki izlazak na izbore za Hrvatski državni sabor. (kolovoz)

11.

2000.- pobjeda na izborima kao uspjeh borbe protiv politickog monopola

Na izborima 3. sijecnja Koalicija HSLS-SDP osvaja 47,01% glasova, prema cemu HSLS-a pripadaju 24 zastupnicka mjesta u Saboru.

26. sijecnja sastavljena je nova Vlada RH, u kojoj HSLS ima 5 ministara, zamjenika predsjednika Vlade te više zamjenika i pomocnika ministara.

HSLS izlazi na predsjednicke izbore sa zajednickim kandidatom HSLS-a i SDP-a, Draženom Budišom koji osvaja 43,99% glasova. (veljaca)

12.

2001.- haške optužnice

HSLS prvi otvoreno i istinito govori o haškim optužnicama protiv hrvatskih generala.

13.

2002.- drugo odstupanje iz vlasti

Dolazi do sukoba s koalicijskim partnerom SDP-om u vezi s ratificiranjem Ugovora o NE Krško - HSLS uz potporu struke i znacajnog dijela javnosti tvrdi da je to apsolutno nepovoljan ugovor za hrvatske interese; isto se ponavlja i u slucaju Savudrijske vale. (lipanj)

Veliko vijece HSLS-a konstatira da je koalicija sa SDP-om prestala postojati. HSLS se tada drugi put u ime svojih nacela odrice vlasti i prelazi u oporbu. (srpanj)

"HSLS se nikada nece suziti na širinu necije fotelje. HSLS-u ce interesi Hrvatske i njenih graðana biti uvijek važniji od necijih pojedinacnih interesa." (Dražen Budiša, prilikom obilježavanja 14-godišnjice stranke)

14.

2003.- izborna godina

HSLS predstavlja Prijedlog zakona o zaštiti zaposlenika koji objavljuju informacije od javnog ineteresa- zviždacima. (sijecanj)

HSLS osuðuje ponovno testiranje branitelja kojima je vec utvrðen PTSP americkim testom MMPI-2, te ponovno ugrožavanje digniteta branitelja i Domovinskog rata. (veljaca)

HSLS upozorava na neustavnost Vladine Uredbe kojom se omogucava tajni nadzor telekomunikacija te preporucuje Saboru da tu Uredbu stavi van snage. (svibanj)

HSLS iznosi prijedlog Etickog povjerenstva, kao radnog tijela Sabora. (svibanj)

Veliko vijece jednoglasno donosi donosi Odluku o izlasku na parlamentarne izbore u koaliciji s DC-om. (rujan)

Unatoc razmjernom neuspjehu na izborima, HSLS sudjeluje u sastavljanju izvršne vlasti.

15.

2004.- novo vodstvo Stranke

11. sabor HSLS-a za novog Predsjednika izabire dr.sc. Ivana Cehoka.

"HSLS svoje mjesto treba izboriti promidžbom izvorno liberalnih ideja, koje se ne odreðuju doktrirano i svrha kojih nije uspostaviti ideološki monopol. Ideja liberalizma nema ni putovnice ni domovnice, nije iskljuciva svojina neke skupine, niti je prevladavajuce usmjerena prema nekoj skupini. Liberalizam treba, uvijek iznova, potvrðivati dosljednim inzistiranjem na dostojanstvo osobe te to dostojanstvo i promicati u politickom djelovanju."

(Ivan Cehok, sijecanj, 11.sabor HSLS-a)